Romeo and Juliet

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostala značenja, vidi Romeo and Juliet (razvrstavanje).
ROMEO I JULIJA
Autor(i)William Shakespeare
Originalni naslovRomeo and Juliet
DržavaEngleska
Jezikengleski
Žanr(ovi)tragedija (dramski tekst)
Datum izdanja1597.

Romeo i Julija (engleski original Romeo and Juliet) je znamenita tragedija Williama Shakespearea o dvoje mladih ljubavnika čija zlosretna ljubav i smrt ujedini dvije zavađene porodice.

O autoru[uredi | uredi kod]

Glavni članak: William Shakespeare

William Shakespeare rodio se 1564. u engleskom gradiću Stratfordu na rijeci Avon u imućnoj porodici. Otac mu je bio trgovac i ugledan građanin, pa je bio čak i biran za gradonačelnika. Međutim, oko 1577. porodica je zapala u materijalne poteškoće i osiromašila. Godine 1582. William se ženi sa osam godina starijom Anne Hathaway. Ubrzo im se rađa kći Susan, a dvije godine kasnije blizanci Hamlet i Judit. Shakespeareu se zameće svaki trag do 1592. kada saznajemo da je u Londonu gdje se bavi glumom i pisanjem drama. Shakespeare je pisao vrlo mnogo, a njegove drame su često izvođenje te stiče ugled najboljega engleskoga pisca komedija i tragedija. Finacijski nezavisan, Shakespeare postaje suvlasnikom poznatog pozorišta The Globe. Pred kraj života vraća se u rodni Stratford gdje umire 1616. godine.

Dosta djela se danas pripisuje Shakespeare, iako u stvari nema pouzdanih podataka koje djelo pripada njemu, a koje ne. Zbog toga postoji ogromno razilaženje između broja djela za koje se smatra da ih je on napisao. Međutim, najčešći stav je da iza njega ostaje 38 djela. Njegov prijatelj i savremenik, Christopher Marlowe, je obično prvi kojeg navode kao autora nekih drama. Bio je član pozorišnih družina i vrlo dugo je bio glumac.

Radnja[uredi | uredi kod]

Montegi i Kapuleti su dve zavađenje veronske porodice. Na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja završava kneževim upozorenjem. Naslućuje se da je Romeo zaljubljen u Rozalinu, djevojku iz roda Kapuletija.

Glava obitelji Kapuleti organizira zabavu, a Romeova ljubav prema Rozalini navede ga da dođe na zabavu. Na zabavi Romeo susreće Juliju. Između njih se rađa čista i iskrena ljubav, bez ograničenja koje nameće mržnja između njihovih obitelji. Romea i Juliju tajno vjenča svećenik.

Kapuletijev sinovac Tibaldo u svađi ubija Merkucija, Romeovog prijatelja. Želeći osvetiti smrt svog dobrog prijatelja, Romeo ubija Tibalda. Zatim mora pobjeći, jer uskoro dolazi knez. Preneražen prizorom, knez osuđuje Romea na progonstvo u Mantovu, ali njegovi osjećaji prema Juliji priječe ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenca.

Otac i majka žele Juliju udati za Parisa, uglednog i bogatog plemića. Zbog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea, ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa. Fratar Lorenzo, želeći spriječiti tragediju, daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati, a šalje poruku Romeu da je ona zapravo živa. Nažalost, glasnik ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu zbog epidemije kuge koja je izolirala grad. On odlazi u grobnicu Kapuletija i, misleći da mu život bez Julije više nema smisla, ispije otrov i umre. Neposredno nakon toga budi se Julija. Vidjevši da joj se muž ubio, iz tuge uzima bodež i oduzima sebi život.

Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi dviju porodica. Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire, jer shvaćaju da je uzrok tragedije nerazumna mržnja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi, a time donijela svima golemu nesreću.

Likovi[uredi | uredi kod]

Montagi
  • grof i grofica Montagi
  • Romeo, Montagijev sin
  • Merkucio, knežev rođak i Romeov prijatelj
  • Benvolio, Montagijev sinovac i Romeov prijatelj
  • Baltazar, Romeov sluga
  • Avram, Montagijev sluga
Kapuleti
  • grof i grofica Kapuleti
  • Julija, Kapuletova kći
  • starac, Kapuletov rodjak
  • Samson, Kapuletov sluga
  • Gregorio, Kapuletov sluga
  • Julijina dadilja
  • Tibalt, nećak gospođe Kapuleti
Ostali likovi
  • Eskalus, veronski knez
  • Paris, mlad plemić i knežev rođak
  • monah Lavrentije
  • monah Jovan
  • Parisov paž

Vanjske veze[uredi | uredi kod]