Robert Elsie

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Robert Elsie
Robert Elsie
Rođenje(1950-06-29)29. 6. 1950.
Kanada Vancouver[1]
Smrt2. 10. 2017. (dob: 67) [1]
Njemačka Berlin[2]
DržavljanstvoKanada
Zanimanjepisac, prevoditelj, albanolog, kritičar

Robert Elsie (Vancouver, 1950.Berlin, 2017.[1][2]), kanadski lingvista specijaliziran u albankom jeziku, književnost, folklor i kulturu. Bio je jedan od značajnijih albanologa.

Život i djelo[uredi | uredi kod]

Robert Elsie rođen je u Vancouver 29. juna 1950. Studirao je na univerzitet u Britanskoj Kolumbiji i diplomirao 1972. Humanističke znanosti i lingvistiku (Classics and Linguistics).[1] Uz pomoć stipendije, nastavio je postdiplomska istraživanja u Evropi i sprovodio istraživačke aktivnosti na raznim univerzitetima (Freie Universität Berlin, EPHE, Sorbonne – Pariz IV, DIAS Dublin, Univerzitet u Bonnu), da završio u Bonn gde je doktorirao lingvistiku i keltologiju (1978).[1]

Preko Univerziteta u Bonnu otputovao je po prvi put u tada daleku i nepristupačnu komunističku Albaniju i nakon te posete u 1970-im zaljubio se u tu zemlju i taj narod,[2] odlučivši tako da se strastveno posveti albanskom jeziku, istoriji i kulturi.

Sredinom 1980-ih radio je kao prevodilac za nemačko Ministarstvo spoljnih poslova u Bonu.

Devedesetih je radio kao slobodni konferencijski prevodilac za albanski jezik i učestvovao je u mnogim pregovorima na visokom nivou (Nemačka vlada, Evropska unija, Ujedinjene nacije, NATO, Savet Evrope).

Počevši od 2002., radio za međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu, gdje je bio simultani prevoditelj na suđenju Slobodanu Miloševiću i drugim zatvorenicima[1] i od tada je aktivno surađivao s tom organizaciju Ujedinjenih naroda. Umro je 2. oktobra 2017. u Berlinu[2]. Sahranjen je u Albaniji.[3]

Spisak djela[uredi | uredi kod]

Elsie je objavio više od šezdeset knjiga i vodio je nekoliko stranica posvećenih albanskoj kulturi i historiji.[2] Neiscrpan popis njegovih djela:[1][3]

  • Dictionary of Albanian Literature (Westport, Connecticut, SAD, 1986)
  • History of Albanian Literature (Boulder, Colorado, SAD, 1995; 2 toma)
    • Histori e letërsisë shqiptare (Pejë 1997)
  • An Elusive Eagle Soars: Anthology of Modern Albanian Poetry (London 1993, antologija)
  • Albanian Folktales and Legends (Tirana 1994)
  • Millosh Gjergj Nikolla, Free Verse (Tirana 1991; engleski prijevod)
  • Millosh Gjergj Nikolla, Freie Verse (Idstein 1987; njemački prijevod)
  • Albanian verse as Einem Adler gleich: Anthologie albanischer Lyrik vom 16. Jahrhundert bis zur Gegenwart (Hildesheim 1988)
  • Ali Podrimja, Who Will Slay the Wolf: Selected Poetry (New York 2000);
  • Flora Brovina, Call Me by My Name: Poetry from Kosova (New York 2001)
  • Eqrem Basha, Neither a Wound nor a Song: Poetry from Kosova (New York 2003)
  • Studies in Modern Albanian Literature and Culture (Boulder, Colorado, SAD, 1996)
    • Një fund dhe një fillim (Tirana / Priština 1995)
  • Kosovo: In the Heart of the Powder Keg (Boulder, Colorado, SAD, 1997)
  • Gathering Clouds: The Roots of Ethnic Cleansing in Kosovo and Macedonia, Early Twentieth-Century Documents (Pejë 2002)
  • Dictionary of Albanian Religion, Mythology and Folk Culture (London 2001)
  • Handbuch zur albanischen Volkskultur (Wiesbaden 2002)
  • Leksiku i kulturës popullore shqiptare (Tirana 2005)
  • Der Kanun: das albanische Gewohnheitsrecht nach dem sogenannten Kanun des Lekë Dukagjini (Pejë 2001)
  • Berit Backer (1947-1993), Behind Stone Walls: Changing Household Organization among the Albanians of Kosova (Pejë 2003)
  • Bajazid Elmaz Doda, Albanisches Bauernleben im oberen Rekatal bei Dibra, Makedonien (Beč 2007; ured.)
  • Evlija Čelebija : Evliya Çelebi in Albania and Adjacent Regions (Leiden 2000)
    • Evlija Çelebiu në Shqipëri dhe në viset fqinje (Tirana 2008)
  • Jean-Claude Faveyrial (1817-1893), Histoire de l’Albanie (Pejë 2001)
    • Historia - më e vjetër - e Shqipërisë (Tirana 2004)
  • Baron Franz Nopcsa (1877-1933), Reisen in den Balkan (Pejë 2001)
    • Udhëtime nëpër Ballkan (Tirana 2007)
  • Edward Lear (1812-1888) : Edward Lear in Albania: Journals of a Landscape Painter in the Balkans (London 2008)
    • Edward Lear në Shqipëri: ditar udhëtimesh, 1848-1849 (Tirana 2008)
  • Early Albania: A Reader of Historical Texts, 11th-17th Centuries (Wiesbaden 2003)
  • Historical Dictionary of Albania (Lanham, Maryland, SAD, 20041, 20102)
  • Historical Dictionary of Kosova (Lanham, Maryland, SAD, 20041, 20112)[4]
  • Albanian Literature: A Short History (London 2005)
    • Letërsia shqipe: një histori e shkurtër (Tirana 2006)
  • Songs of the Frontier Warriors: Këngë Kreshnikësh, Albanian Epic Verse (Wauconda, Illinois, SAD, 2004)
  • Ernest Koliqi & Migeni, Tales from Old Shkodra: Early Albanian Short Stories (Pejë 2004)
  • Visar Zhiti, The Condemned Apple (Los Angeles 2005)
  • Balkan Beauty, Balkan Blood: Modern Albanian Short Stories (Evanston, Illinois, SAD, 2006)
  • Fatos Kongoli, The Loser (Bridgend, Wales, 2007)
  • Azem Shkreli, Blood of the Quill: Selected Poetry from Kosovo (Los Angeles 2008)
  • Lightning from the Depths: An Anthology of Albanian Poetry (Evanston, Illinois, SAD, 2008)
  • Ornela Vorpsi, The Country Where No One Ever Dies (Champaign, Illinois, SAD, 2009)
  • Anna Di Lellio, The Battle of Kosovo, 1389: An Albanian Epic (London 2009)
  • Gjergj Fishta, The Highland Lute: The Albanian National Epic (London 2005)
  • Writing in Light: Early Photography of Albania and the Southwestern Balkans (Priština 2007)
  • Albania and Kosova in Colour, 1913 (Tirana 2010)
  • Dialect Relationships in Goidelic: A Study in Celtic Dialectology (Hamburg 1986)
  • The Pied Poets: Contemporary Verse of the Transylvanian and Danube Germans of Romania (London 1990)
  • An Anthology of Sorbian Poetry from the 16th-20th Centuries (London 1990)
  • Konstantin Kavafis : Konstantinos Kavafis: Das Gesamtwerk, griechisch und deutsch (Zürich 1997)

Spoljašne veze[uredi | uredi kod]

Bilješke[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 (en) „Curriculum vitae”. http://www.elsie.de. Pristupljeno 17. 01. 2023. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 (en) Haefner, Lars (02. 10. 2017). „Robert Elsie verstorben”. albanien.ch. Pristupljeno 17. 01. 2023. 
  3. 3,0 3,1 (en) Semini, Llazar (17. 01. 2017). „Albania pays last respects to Robert Elsie, folklore scholar”. apnews.com. Pristupljeno 01. 01. 2023. 
  4. (en) Robert, Elsie (2004). Historical Dictionary of Kosova. Lanham: Scarecrow Press. ISBN 0810853094. 

Bibliografija[uredi | uredi kod]

  1. 1Lib1Ref i #1Lib1RefCEE