Rimska mornarica

Izvor: Wikipedia
Rmn-military-header.svg

Ovaj članak je dio serije:

Oružane snage Drevnog Rima
800. pne. – 476. n.e.

Strukturna historija
Rimska vojska (Tipovi jedinica i činovi, legije,
pomoćne snage, Generali, Limitanei, Comitatenses)
Rimska mornarica (Flote, Admirali)
Historija pohoda
Popis ratova i bitaka
Odlikovanja i kazne
Tehnološka historija
Vojno inženjerstvo (castra,
Opsadne sprave, Lukovi, Ceste/putevi)
Osobna oprema
Politička historija
Strategija i taktika
Pješadijske taktike
Granice i fortifikacije (limes,
Hadrijanov zid)

Rimska mornarica (latinski: Classis, dosl. "flota") se sastojala od pomorskih snaga rimske države. Iako je mornarica bila najvažniji element rimskog osvajanja Mediterana, nikada nije uživala prestiž lrimskih legija. Rimljani su kroz svoju historiju ostali uglavnom za kopno vezan narod, te su se više koristili svojim pomorski orijentiranim podanicima, kao što su Grci i Egipćani, kako bi gradili, održavali i upravljali svojim ratnim brodovima. Zbog toga mornarica nije nikada bila u potpunosti prihvaćena od rimske države, i uvijek se, u većoj ili manjoj mjeri, smatrala"ne-rimskom".[1] U starom vijeku mornarice - bilo ratne, bilo trgovačke - nisu uživale logističku autonomiju karakterističnu za suvremene brodove i flote. Zbog toga rimska mornarica nikada nije funkcionirala samostalno poput suvremenih vidova oružanih snaga, nego se smatrala tek svojevrsnim produžetkom i pomoćnom službom rimske vojske.

Osnovana je godine 311. pne. i ispočetka je bila beznačajna. Međutim, pedeset godina kasnije, kada se Rim našao u sukobu s pomorskom velesilom Kartaginom, brzo je sagradio veliku flotu. Za vrijeme prvog punskog rata rimska mornarica je naglo narasla i igrala ključnu ulogu u pobjedi u prvom punskom ratu. U prvoj polovici 2. vijeka pne. Rim je uništio Kartagu i pokorio helenizam|helenistička kraljevstva Istočnog Mediterana, ostvarivši tako potpunu prevlast nad Sredozemnim morem koje su Rimljani otada zvali Mare Nostrum. Rimske flote su ponovno igrale važnu ulogu u 1. vijeku pne. kada su se vodili ratovi protiv pirata, te u građanskim ratovima koji su uništili Republiku. Godine 31. pne. je velika pomorska bitka kod Akcija okončala Završni rat Rimske Republike|građanske ratove, dovevši na vlast Augusta i stvorivši Rimsko Carstvo.

U carskom periodu je Mediteran postao mirno "rimsko jezero"; u nedostatku pomorskog neprijatelja, mornarica je svoju aktivnost i resurse prilagodila isključivo patroliranju i transportu trupa. Na rubovima Carstva se, međutim, mornarica povremeno koristila u borbenim akcijama. Kriza Carstva u 3. vijeku je dodatno oslabila mornaricu, učinivši je tek sjenom nekadašnje velike sile. Kada su barbari za vrijeme Velike seobe naroda provalili kroz kopnene granice Carstva, flota im se nije mogla suprotstaviti niti ih spriječiti da stvore vlastite države na obalama zapadnog Mediterana. Jedno od njih, Vandalsko Kraljevstvo je čak uspjelo stvoriti vlastitu mornaricu i s njom napasti i opljačkati Rim. Kada je Zapadno Carstvo palo godine 476. godine, grčko-rimska pomorska tradicija je nastavila živjeti u bizanstkoj mornarici.

Reference[uredi - уреди]

  1. Potter 2004, pp. 77–78

Vanjske veze[uredi - уреди]