Richard Falk

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Richard Falk
Rođen/a 13. 11. 1930. (1930-11-13) (dob: 93)
SAD
Obrazovanje Univerzitet Harvard
Univerzitet Yale
Profesija Specijalni izaslanik Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Palestini
Notable credit(s)
Official website

Richard Falk (13.11.1930. - ) je profesor emeritus internacionalnog prava na univerzitetu Princeton, profesor univerziteta Kalifornija, bivši profesor univerziteta Harvard i Ohio i autor više desetaka knjiga. Od 2008. godine Richard Falk je specijalni izvjestitelj UN-aza ljudska prava na palestinskim područjima pod izraelskom okupacijom,a ranije je bio i član internacionalne komisije za rat na Kosovo (1999–2000).

Profesionalna karijera[uredi | uredi kod]

Richard Falk je diplomirao ekonomiju na univerzitetu Pensilvanija, pravo na univerzitetu Yale i viši stupanj prava na univerzitetu Harvard. Svoju profesorsku karijeru Falk započinje u drugoj polovici pedesetih godina dvadesetog veka na univerzitetima Ohio i Harvard koje nakon par godina napušta kako bi predavao na Princeton]]u. Od 2002 godine nakon što postaje profesor emeritus (de facto umirovljenje) Princetona Falk počinje raditi na univerzitetu Kalifornija gde trenutačno upravlja projektom "Globalne klimatske promjene, ljudski sigurnost i demokracija projekt"

Osim svog univerzitetskog rada Falk je poznat i po svom političkom aktivizmu,a sam sebe opisuje kao građanina-hodočasnika:

Najvažnija istraga za građanina-hodočasnika je otkriti kako bi poželjne, no malo vjerojatno, društveni pokreti uspjeli. Pokreti protiv ropstva, kolonijalizma, rasne diskriminacije i patrijarhata se neki primjeri takvih uspeha. Moja je briga njegovati abolicionistički pokret protiv rata i agresije što podrazumijeva postupnu izgradnju novog svjetskog poretka koji osigurava osnovne ljudske potrebe svih ljudi, koji štiti okoliš, koji štiti temeljna ljudska prava svih pojedinaca i skupina bez nasrtanja na kulturne raznolikosti, te da radi na ostvarenju nenasilnog rješavanja sukoba među državama.

Falk je pisao i još uvek piše za razne medije na engleskom jeziku, a među poznatije od njih spadaju Al Jazeera, The Nation, Huffington Post i CounterPunch.

Kontroverzne pozicije[uredi | uredi kod]

Vijetnamski rat[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Rat u Vijetnamu

U oktobru 1973. godine Richard Falk je na sudu branio Karleton Amstronga koji je bacio bombu na američki vojni istraživački centar i ubio jednu osobu protiveći se Vijetnamskom ratu. Tokom suđenja Falk se pozvao na Nirnberška suđenja tvrdeći da američki državljani imaju pravo,a možda i dužnost koristiti sva sredstva na raspolaganju protiveći se ratu[1] . Po drugom profesoru prava Falkova obrana se temeljila na pravu počinjenja manjeg zločina kako bi se sprečio veći[2]. Na kraju Karleton Amstrong će biti osuđen na 23 godine za ubojstvo jedna i ranjavanje još 4 osobe, ali će kazna potom biti smanjena na 7 godina.

Iranska revolucija[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Iranska revolucija

U doba kada 1979. postaje očito da će Homeini preuzeti vlast u Iranu Richard Falk ga je posjetio i ostao ugodno iznenađen s njim. U novinama on će ajatolaha Homeinija opisati kao vrstu lidera potrebnog državi trećeg svijeta i da su priče o njegovom religijskom fanatizmu lažne. Tokom 1980. zbog tih svojih razmišljanja Falk će biti kritiziran u medijima tako da će i on uskoro promjeniti svoje mišljenje o Homeiniju nazvavši ga najvećim teroristom nakon Hitlera[3].

Rat na Kosovu[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Rat na Kosovu

Napadi 11. septembra 2001.[uredi | uredi kod]

Richard Falk gotovo od samog početka podržava razmišljanje da je američka vlada Georga Busha odigrala negativnu ulogu u napadima 11.9.2001. godine. Po njemu od prvog dana postoju opravdane sumnje da je američka vlada znala kako će se napadi dogoditi, ali ih je odbila sprečiti. Po njemu pored ostalog potrebno je stvoriti komisiju koja bi istražila ulogu neokonzervativaca u napadima i kasnijim događajima. Falk je to razmišljanje objasnio 2008. godine izjavom:"Moguća istina glasi da su neokonzervativci mislili kako postoji situacija u državi i svetu koja traži da se nešto dogodi kako bi se Amerikanci probudili. Da li su oni nevini ili su učinili da se tako nešto dogodi danas ne možemo s sigurnošću odgovoriti"

Nakon što je 2011. godine Falk u svom svojstvu specijalnog izvjestitelja UN-a osudio medije koji odbijaju priznati "dobro potvrđene sumnje u službenu verziju događaja da ja Al Kaida nastupala bez znanja američke vlade"[4]. Nakon te izjave američka vlada je zatražila njegove smjenu što je odbijeno od UN-a koji je ipak osudio njegovu izjavu.

Rat u Libiji[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Rat u Libiji

Kao što je Falk osudio američki napad na Irak 2003. godine nazvavši ga agresivnim ratom koji pripada pod zločine protiv mira na osnovu kojih su u Nirnbergu bili osuđeni nacisti[5] tako je slično osudio i rat u Libiji. Po njemu kakva god da je bila Gadafijeva vlada ona bez obzira na kršenja humanitarnih prava je predstavljala legalnu vladu nezavisne države. Također po njemu libijski pobunjenici su od početka ovisi o stranoj vojnoj pomoći tako da je reakcija gadafijeve vlade bila potpuno ispravna kao želja Libijaca za samostalnošću[6].

Rat u Siriji[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Građanski rat u Siriji

Po Falkovom razmišljanju rat u Siriji je počeo nakon što sirijska policija i vojska otvaraju vatru na mirne demonstrante u gradu Daraa, ali nakon toga je evoluirao u rat na život i smrt ne samo sirijske vlade nego i 2.5 miliona Alavita, 2.3 miliona hrišćana, oko 700.000 Druza koji će biti uništeni u slučaju vladinog vojnog poraza. Također vlada uživa i podršku srednjeg sloja koji ne podržava samu vladu nego živi u strahu od onog što će se dogoditi ako pobunjenici pobjede. Po Falku iako zločine čine i pobunjenici odgovornost za većinu njih pada na pleća sirijske vlade koja u gradovima nediskriminirajuće koristi teško naoružanje, a jedini realistički cilj za završetak rata bi trebao biti mirovni sporazum pobunjenika i vlade[7].

Izrael[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Palestinske Teritorije

Postavljanje Falka koji je Jevrej po nacionalnosti za posebnog izvestitelja UN-a za Palestinu je bilo 2008. godine izglasano uz žestoko protivljenje Izraela, ignoriranje Europske unije i protivljenje Kanade. Izrael je svoje protivljenje obrazložio Falkovim uspoređivanjem postupaka Izraela prema Palestincima s onim nacista prema pokorenim narodima.

Tokom posjete Izraelu u decembru 2008 u svojstvu specijalnog izvjestitelja UN-a Falk će biti od strane izraelske policije zadržan na granici i potom protjeran iz Izraela[8]. Tokom svog vršenja ove dužnosti Richard Falk će "osuditi" Izrael za ratne zločine protiv Palestinaca, postojanje aparthejda na okupiranim područjima i etničkog čišćenja na području okupiranog djela Jeruzalema[9]. Falkova mandat specijalnog UN izvjestitelja za ljudska prava na palestinskim područjima ističe 2014. godine.

Izvori[uredi | uredi kod]