Ribe (Danska)

Izvor: Wikipedia
Ribe
Pogled na katedralu sa jugoistočne strane
Pogled na katedralu sa jugoistočne strane
Grb
Grb
Koordinate: 55°19′N 8°46′E / 55.317, 8.767
Država Flag of Denmark.svg Danska
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 8192
Vremenska zona GMT (UTC+1)
Poštanski broj 6760
Službena stranica http://www.ugeavisen-ribe.dk http://www.ribe.dk/
Karta
Ribe na karti Danska
Ribe
Ribe
Ribe se nalazi na jugozapadu poluotoka Jylland u Danskoj

Ribe je nastariji grad u Danskoj i nalazi se na jugozapadnom dijelu poluotoka Jylland. Osnovan je u prvom desetljeću 8.st., a prvi pisani dokument o gradu datira iz godine 854.

Od 01. siječnja 2007. pripada esbjerškoj komuni , a 2011. je imao 8192 stanovnika.

Grad ima mnogo dobro očuvanih starih građevina, između ostalog i oko 110 kuća koje su zaštićeni spomenici. Najstarija danska vijećnica nalazi se na trgu Von Støckens Plads. Zgrada je sagrađena 1496., a gradu je služila kao vijećnica od 1709. Poznata je i katedrala (dan. Vor Frue Maria Domkirke) čija je gradnja započela oko 1100. god., a dovršena je 1134. god.

Povijest[uredi - уреди]

Grad iz vikinškog razdoblja smješten na sjevernoj obali rijeke Ribe osnovan je oko 705., kada je velikom količinom pijeska nasuta obala rijeke i postavljen niz umreženih zemljišnih čestica. Ovako organizirano utemeljenje nam sugerira inicijativu nekog ekonomski i politički moćnog, poput danskog kralja Angantyra. Otkriće 150 srebrnih kovanica u naslagama iz 8.st., poznatijih kao sceattas, ukrašenih Odinovim odljevom i životinjom koja gleda unatrag, govori nam da su kovanice mogle biti iskovane u ovom novom trgovištu.

Glavna ulica u gradu

Obrtništvo je u gradu uključivalo obradu jantara, kostiju i jelenjih rogova, kože i željeza. Čini se da je u ovim ranim početcima Ribe bilo sezonsko trgovište za putujuće trgovce, a ne stalno naseljeno mjesto. Međutim, jugoistočno od grada bila je skupina nastambi koje su izgleda bile nastanjene cijele godine. U blizini se također nalazi i oko 30 poganskih grobova iz 8.st. (uvelike mjesta gdje su nakon kremacije polagani ljudski ostaci).

Ribe je, udaljen samo 5 km od Sjevernog mora, imao jako dobar položaj za trgovanje s ondašnjim prostorima Beneluxa i Velike Britanije. Imao je i važne veze sa susjednom Franačkom državom na jugu i Norveškom na sjeveru. Najveća skupina artefakata pronađena za vrijeme iskapanja sadržavala je posude za piće i lončariju donesenu iz Rajnske oblasti. Gusti i široko rasprostranjeni slojevi gnojiva ukazuju na važno sajmište stoke u tom području.

Ulica koja vodi do glavnog trga

Oko godine 800., sajmišno mjesto je postalo stalno naseljeno, te je područje od oko 10 hektara bilo ograđeno polukružnim jarkom.

Katedrala

Tijekom 9.st., Ribe je u pisanim izvorima po prvi put spomenut kada je misionar Ansgar posjetio grad i kada mu je kralj Horik Mlađi (Horik II) dopustio gradnju crkve. Ansgar, koji je kasnije postao nadbiskup, pokrenuo je tako godine 860. izgradnju prve crkve ne samo u Ribeu nego i u cijeloj Skandinaviji. Međutim, postojanje biskupa, a samim tim i katedrale može se sa sigurnošću potvrditi tek od 948.

Slijedeće spominjanje mjesta je vezano za njegovog prvog biskupa Leofdaga, za kojeg se govorilo da je sudjelovao na crkvenom saboru u Ingelheimu u Njemačkoj, zajedno s biskupima gradova Hedeby i Århus, oba u Danskoj. Tadašnji nadbiskup hamburško-bremenski, Adaldag, vjerojatno im je ovom prilikom dodijelio njihove biskupske stolice. Međutim, imena biskupa nisu danska i nije posve jasno da li su oni doista i prebivali u njihovim biskupijama. Moguće da su postavljeni na ta mjesta kako bi pojačali hamburško-bremenske težnje za vjerskim primatom u Danskoj.

Stara vijećnica

U drugoj polovici 10.st., tri su grada, Ribe, Hedeby i Århus, napokon u potpunosti bila utvrđena. Plitki jarak oko grada Ribe bio je zamijenjen novim, 8 metara širokim i 1 metar dubokim jarkom pred kojim je bio zemljani nasip. Ovo utvrđenje se povezuje sa njemačkim ratovima Haralda Plavozubog (stnord. Haraldr Blátönn) od 974. Do 983. Kako je grad rastao u 11.st., jarak je pak bio zatrpan i na njemu se također podizalo građevine, a sagrađeni su i novi jarak i nasip sa drvenom ogradom istočno od njega.

Do kraja vikinškog razdoblja, Ribe je bio središte biskupije koja je kontrolirala čitavo područje poluotoka Jylland. U njemu se nalazila i važna kovnica novca čije je ime bilo utisnuto na kovanicama Knuta Velikog, zatim Hartaknuta i Svena II. Estridsona (stnord. Sveinn Ástríðarson).

Grad se nastavio širiti i na suprotnu, južnu stranu rijeke Ribe u 12.st. Katedrala i kraljevski dvorac bili su izgrađeni na ovoj, južnoj strani i središte mjesta se premjestilo ovdje, gdje je i danas centar modernog grada Ribe u Danskoj.

Važnije godine u povijesti grada[uredi - уреди]

Sporazum u Ribeu (dan. Ribe-brevet) iz 1460.

Ulica u gradu

• 3. rujna 1580.: požar je uništio veliki dio grada. Izgorjelo je 11 ulica i 213 kuća.

• 11-12. listopada 1634.: olujno nevrijeme poplavilo je grad sa razinom vode većom za 6.1 m od uobičajene.

• 1. siječnja 2007.: Općina Ribe prestala je postojati pošto se spojila sa općinama Esbjerg i Bramming, tvoreći novu općinu Esbjerg.

• 4. lipnja 2010.: stanovnici su proslavili 1300. obljetnicu grada velikom zabavom u gradu

Literatura[uredi - уреди]

  • The A to Z of the Vikings, Katherine Holman, Scarecrow Press, Inc., 2009.

Vanjski linkovi[uredi - уреди]