Reinhart-Rogoff analiza

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Reinhart-Rogoff analiza ili Rast u doba duga je ekonomska analiza napisana od američke ekonomistice Carmen Reinhart i bivšeg glavnog ekonomiste MMF-a Kennetha Rogoffa koja biva izdana u američkom akademsko-ekonomskom časopisu The American Economic Review 2010. godine.

Analiza i utjecaj[uredi | uredi kod]

Osnovna ekonomska teorija koja zastupa Reinhart-Rogoff analiza glasi da države kada ima dug dostigne granicu od 60 % BDP-a gube godišnje 2 postotna poena rasta, a ako dug dođe do 90 % državnog BDP-a onda je ekonomski rast prepolovljen. Ubrzo po izlasku u medijima 2010. godine ova analiza će u svijetu zahvaćenom svjetskom financijskom krizom postati jednim od najcitiranijih djela među političkim i ekonomskim liderima koji se zalažu za ekonomsku politiku državne štednje. Ovu analizu će s časnim izuzecima citirati svi najvažniji američki i zapadnoevropski časopisi kao na primer The Economist, Wall Street Journal, Financial Times, Forbes, Le Monde,Il Sole, Frankfurter Allgemeine, Ultimo Segundo, Asia Times [1]. Na kraju ova analiza vrlo brzo postaje ekonomska dogma o potrebi štednje tako da ju citiraju u svojim nastupima političari kao Olli Rehn ministar ekonomije Europske Unije i američki republikanski političar Paul Ryan.

Greške u analizi[uredi | uredi kod]

Samo 10 dana nakon što je Olli Rehn citirao Reinhart-Rogoff analizu na sastanku u Internacionalnom radničkom organizacijom rečima:

"Očekuje se da će doći u Evropi do stabilizaciji državnog duga tek u 2014. godini i to na visini iznad 90 % BDP-a. Ozbiljno istraživanje je otkrilo da tako visok državni dug predstavlja stalni teret za ekonomski rast..." [2]

u javnost izlaze podaci da je analiza temeljana na pogrešnim podacima. Tokom provjere podataka korištenih u Reinhart-Rogoff analizi otkriveno je za početak da podaci za 5 od 20 analiziranih država su se izgubili tokom analize, a potom je otkriveno još veći broj drugih važnijih grešaka. Kada se isprave sve greške u Reinhart-Rogoff analizi dolazi se do podatka da visoki državni dug podrazumjeva niži ekonomski rast, iako postoje izuzeci od tog pravila što u ekonomskom pogledu ruši ovu zaključke ove ekonomske analize. Svoju grešku Carmen Reinhart i Kenneth Rogoff će djelomično priznati prebacujući krivicu na pogrešnu u korištenju programa Microsoft Excela, ali će ostati pri zaključku svog djela [3].

Reinhart-Rogoff analiza je nakon priznanja MMF ekonomista početkom 2013. godine druga priznata analitička greška povezana s MMF-om po pitanju nametanja drastičnih mjera štednje državama u dugovima koje su dovele do drastičnog povećanja nezaposlenosti.[4]

Izvori[uredi | uredi kod]

Povezano[uredi | uredi kod]