Reichstag (Austrija)

Izvor: Wikipedia
Reichstag
Pogled na Kremsier u kom je održan drugi dio rada Reichstaga
Pogled na Kremsier u kom je održan drugi dio rada Reichstaga
Država  Austrijsko Carstvo

Reichstag je bilo ime prvog relativno demokratski izabranog parlamenta Austrijskog Carstva, koji je egzistirao kratko, samo od 1848. do 1849., ali je ostavio velikog traga u historiji carstva. [1]

Historija Reichstaga[uredi - уреди]

Reichstag je osnovan kao reakcija na ustanak i demonstacije naroda na početku revolucionarne 1848. on je trebao smiriti naraslo nezadovoljstvo u carstvu.

Prvu sjednicu Reichstaga otvorio je 22. jula 1848. u Beču, nadvojvoda Ivan Habsburgški u prisutnosti 383 deputata, koje su izabrale Dijete krunskih zemalja austrijskog carstva ali bez predstavnika iz Ugarske. [1]Nakon Bečkog ustanka - Reichstag se zbog sigurnosti preselio 22. oktobra 1848. u Kremsier (današnji Kroměříž u Moravskoj) i nastavio svoj rad sve do 7. marta 1849. kad je raspušten. [1]

Iako je kratko trajao, Reichstag je izglasao važan zakon o ukidanju kmetstva [1], i izradio nacrt novog ustava zvanog - Kremsjerski ustav, koji je trebao odražavati višenacionalni karakter imperije, u svjetlu slavenskih zahtjeva kako ih je iznio češki političar František Palacky.

Po svemu sudeći Reichstag je bio samo manevar car Franje Josipa i njegovih savjetnika, da spase carstvo, jer je već 4. februara 1849., tadašnji dvorski premijer Felix Schwarzenberg, preuzeo inicijativu i nametnuo svoju verziju ustava, koji je isto tako nudio jednakost svim narodima imperije, i predviđao osnivanje dvodomnog parlamenta. Ali se uskoro pokazalo da je i to bio samo manevar jer je Schwarzenberg tri dana kasnije silom raspustio Reichstag i suspendirao ustav, koji je izglasao Reichstag, te ga zamjenio sa novogodišnjim patentom (Silvesterpatent) 1851. Od tad je car Franjo Josip ponovno apsolutistički vladao.

Ideja o Reichstagu kao predstavničkom tijelu Austrijskog Carstva ponovno je aktualizirana Oktobarskom diplomom - 1860. ali on nije zaživio jer njegov rad nisu ratificirale Dijete zemalja Austrijskog Carstva.

Nakon usvajanja Februarski patent 1861., uslijedio je još jedan pokušaj obnove ideje o Reichstagu, na inicijativu tadašnjeg državnog sekretar]]a Anton von Schmerling. Ali i on je pao u vodu, zbog protivljenja ugarskih, talijanskih, a na kraju i čeških političara. Kao zamjena za Reichstag osnovan je Reichsrat (Carevinsko vijeće) ali samo kao savjetodavno tijelo cara, koji je ujedno sam birao njegove članove.

Carevinsko vijeće je na kraju - konačno pretvoreno u dvodomni parlament 1867., na temelju ustavnih reformi.

Pogledajte i ove stranice[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 "Reichstag" (engleski). Encyclopedia of Austria. http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.r/r385813.htm. pristupljeno 12. 09. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди]