Razgovor sa korisnikom:Darija

Izvor: Wikipedia

Pozdrav, Darija! Dobrodošli na Wikipediju na srpskohrvatskom jeziku!

Za upoznavanje Wikipedije se preporuča stranica Nedavne izmjene na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, tko je trenutno aktivan, što trenutno radi, i što je u proteklom vremenu urađeno.

Savjetujemo vam da pročitate što Vikipedija jest, a što Vikipedija nije.
Odgovori na neka od često postavljanih pitanja:

Nadamo se da ćete uživati ovde, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni suradnik, Vikipedijanac! Molimo vas da se potpisujete na stranama za razgovor koristeći četiri tilde (~~~~); to daje Vaše ime, trenutno vrijeme i datum. Za sva dodatna obaveštenja možete me kontaktirati na mojoj stranici za razgovor, da postavite pitanje na stranici koju zovemo pijaca ili se obratite administratorima na njihovoj korisničkoj stranici za razgovor. Još jednom, dobrodošli!




Don't speak Serbo-Croatian? Sh-0? -- talk with us via our village pump in English

Digitalna revolucija[uredi - уреди]

Digitalna revolucija, ili treća industrijska revolucija, je promjena iz analogne i elektronske tehnologije u digitalnu tehnologiju, koja se pojavila 1980 i nastavlja se razvijati i danas . Termin se takođe odnosi i na promjene pisanja donesene digitalnim računarstvom i komunikacijskom tehnologijom, koje se pojavljuju tokom druge polovine dvadesetog vijeka. Centralno ovoj revoluciji je masovna proizvodnja i široka upotreba digitalnih logickih krugova, i njenih izvedenih tehnologija, ukljucujuci kompjuter, digitalni celuralni telefon, i faks mašinu.


Porast u koristenju digitalne tehnologije, 1990 – 2010 1990

  • Korisnici mobilnih telefona: 12.4 miliona (0.25% svjetske populacije u 1990)
  • Korisnici internet: 2.8 miliona (0.05% svjetske populacije u 1990)

2002

  • Korisnici mobilnih telefona telefona: 1.174 biliona (19% svjetske populacije u 2002)
  • Korisnici internet: 631 milion (11% svjetske populacije u 2002)

2010

  • Korisinici mobilnih telefona: 4 biliona (67% svjetske populacije u 2010)
  • Korisnici internet: 1.8 biliona (26.6 svjetske populacije u 2010)


Kratak istorijski pregled

Osnovna tehnologija je izumljena u drugoj polovini dvadesetog vijeka i postala je ekonomična za široko korištenje nakon što je izumljen personalni računar. . Klod Senon, matematičar iz Bell labaratorija, je zaslužan za postavljanje temelja digitalizacije u svom pionirskom članku 1948, Matematicka teorija o komunikaciji. Digitalna revolucija je pretvorila tehnologiju koja je prije bila analogna u digitalni format. Učinivši ovo, postalo je moguće da se naprave višestruke kopije koje su identične originalu. Na primjer, u digitalnim komunikacijama, hardver za ponavljanje je bio u mogućnosti da proširi digitalni signal i da ga preda dalje bez gubljenja informacija. Od jednake važnosti za revoluciju je i mogućnost da se digitalne informacije lako kreću između medija, kako bi im pristupili ili distribuisali na daljinu. Veliki orjentir u revoluciji je prelaz iz analogne u digitalno snimljenu muziku. U 1980ima digitalni format kompaktnih optičkih diskova je zamijenio analogni format, kako sto su gramofonske ploče ili kasete, kao populrani izbor medija.


Vremenski pregled

Porijeklo (1947-1979) Nakon 1947 godine, kada je izmišljen tranzistor , nastaje period unapređenja digitalnih kompjutera. Već pedesetih i šezdesetih vlada, vojska i druge organizacije su imale svoje kompjuterske sisteme. I pokret ,,cijela zemlja” vodio je do eventualnog stvaranja World Wide Web-a (WWW) , a prvi lični računari pojavljuju se sedamdesetih godina .

Osamdesete

U dekadi 1980ih kompjuteri su postali mašine poznate široj masi u razvijenim zemljama, Milioni ljudi su počeli kod kuće koristiti kompjutere, uključujući i 17 miliona “Commodore 64” između 1982 i 1994 . Iako kompjuteri nisu bili baš svakodnevni prizor do kasnih osamdesetih, mnoge firme su poslovale isključivo pomoću kompjutera, i iz tog razloga, osamdesete se obično smatraju dijelom digitalnog doba. Do kraja osamdesetih korištenje kompjutera je postalo nephodno za mnoge poslove. Motorola je napravila prvi mobilni telefon, Motorola DynaTac 1983. Medjutim, ovaj uređaj je koristio analognu komunikaciju.

Devedesete

1992 World Wide Web je pušten u javnost . Do 1996 Internet je bio u centru pažnje i mnoge firme su imale svoje web stranice. Do 1999 skoro svaka zemlja je imala konekciju, a vise od pola amerikanaca svakodnevno je koristilo internet. 1989, 15% domaćinstava u Sjedinjenim Americkim Dražavama je posjedovalo kompjuter, a do dvijehiljadite ovaj broj je porastao na 51% .

2000 Mobilni telefon je postao svakodnevni prizor u zapadnim zemljama, i kina su počela da pokazuju oglase na kojima se zamoljavaju ljudi da utišaju svoje telefone. Nakon što je revolucionizirano društvo u razvijenom svijetu 1990ih, digitalna revolucija se raširila i na zemlje u razvoju u 2000oj. U 2005oj populacija na Internetu je dosegla 1 bilion , i 3 biliona ljudi širom svijeta su do kraja decenije počelu koristiti mobilne telefone. Trenutno, televizija prelazi iz analognog u digitalni signal.

2012 Komuniciranje pomoću mobilnih telefona i internet stranica je postala standardna u digitalnoj komunikaciji.Do 2010, dva biliona ljudi su koristili Internet, duplo više nego u 2005oj. Do 2015-e očekuje se da će tablet kompjuteri i telefoni prevazići lične kompjutere u koristenju interneta .

Pretvorene tehnologije

Gramofonska ploca u CD u mp3

VHS kaseta u DVD

Analogno emitovanje u digitalno emitovanje

Javne telefonske govornice u mobilne telefone

E’knjige

Digitalna kablovska televizija

Pisaća mašina u štampač

Pošta u elektronsku poštu

Analogne fotografije (film fotografije) u digitalne fotografije


Tehnološka osnova

Osnova digitalne tehnologije je razvoj digitalnih elektronskih kompjutera, ličnih kompjutera,a naročito mikroprocesora sa njegovim učincima koji se stalno povećavaju (kao sto je opisano u Mooreovim zakonima), što je omogućilo kompjuterskoj tehnologiji da se ugradi u širok raspon objekata od kamera do ličnih muzičkih plejera. Jednako važan je i razvoj prenosnih tehnologija, uključujući i umrežavanje računara, Internet i digitalno emitovanje,.

Drustveno ekonomski uticaj Pozitivni ucinci

Pozitivni aspekti uključuju veću povezanost, lakšu komunikaciju, i širenje informacija koje su u prošlosti mogle biti mnogo lakše potisnute od strane totalitarnih rezima. Ekonomski uticaj digitalne revolucije je bio veliki. Bez World Wide Web-a (www), na primjer, globalizacija i spoljna saradnja ne bi bili ni blizu ovoliko omogućene kao sto su danas. Digitalna revolucija je radikalno promijenila način na koji pojedinci i kompanije komuniciraju. Male regionalne kompanije su naglo dobile pristup mnogo većim tržistima. Nakon početnih problema u IT paradoksu produktivnosti, danas možemo reći da je digitakna tehnologija znatno popravila uspješnost poslovanja .

Negativni ucinci Negativni učinci uključuju preopterećenje informacijama, internet predatore, oblike socijane izolacije, i zasićenje medijima. U nekim slučajevima društva radnika prožima korištenje prenosnih digitalnih uređaja i rad vezan za kompjutere za lične potrebe – e-mail, instant messaging, kompjuterske igrice – za sta se cesto smatra da smanjuje produktivnost tih kompanija. Personalno računarstvo i druge digitalne aktivnosti nevezane za posao na radnom mjestu na taj način dovode do jačih oblika invazije na privatnost, kao sto su snimanje i aplikacije za filtriranje informacija ( spyware i softver za kontrolisanje sadrzaja).

Dijeljenje informacija i privatnost

Privatnost je u cjelini postala problem tokom digitalne revolucije. Mogućnost da se sačuva i upotrijebi tako velika količina raznolikih informacija je omogućila praćenje aktivnosti i interesovanja pojedinaca. Advokati za društvena prava su se plašili mogućnosti za Overlijansku budućnost u kojoj centralizovane strukture moći kontrolišu stanovništvo putem automatskog nadzora i pracenja licnih informacija u programima kao sto je CIA-in “ured za svjesnost o informacijama” . Internet, a posebno WWW, pružio je nove mogućnosti za komunikaciju i razmjenu informacija. Sposobnost da se brzo i lako razmjene informacije na globalnom nivou donosi novu slobodu govora. Pojedinci i organizacije odjednom su dobili mogućnost da govore o bilo kojoj temi velikom broju publike, sa minimalnim troškovima, posebno u poređenju sa prethodnim komunikacionim tehnologijama.


VIDI JOŠ

• Revolucija

• Naučna revolucija

• Industrijska revolucija

• Nanotehnologija

• Elektronski dokumenti

• Rad na daljinu

• Informacijsko doba

• Mooreov zakon


IZVORI

1. http://history.sandiego.edu/gen/recording/digital.html, pristupljeno dana 11.5.2012; 12:49

2. http://www.worldmapper.org/display.php?selected=333 ,pristupljeno dana 11.5.2012; 13:52

3. John Markoff (November 22, 2002). "Pentagon Plans a Computer System That Would Peek at Personal Data of Americans". The New York Times

4. http://www.computeruser.com/articles/cell-phone-dangers-protecting-our-homes-from-cell-phone-radiation.html, pristupljeno dana 11.5.2012; 13: 59

5. http://www.internetworldstats.com/stats.htm, pristupljeno dana 11.5.2012; 18:15

6. http://www.pbs.org/transistor/background1/events/www.html, pristupljeno dana 11.5.2012; 20:11

7. http://www.census.gov/prod/2005pubs/p23-208.pdf, pristupljeno dana 11.5.2012; 20:15

8. . http://www.emarketer.com/Article.aspx?id=1003975, pristupljeno dana 11.5.2012;20:20

9. http://www.pcworld.com/article/239870/tablets_phones_to_surpass_pcs_for_internet_use_in_four_years.html, pristupljeno dana 12.5.2012; 10:35

10. http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=290325, pristupljeno dana 12.5.2012, 11:35


LINKOVI

• Virginia Heffernan (New York Times) - The Digital Revolution

• Virginia Heffernan (New York Times), an interview