Razgovor:Srpski jezik

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Srpski jezik.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno. Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu. Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~). Novi ste na Wikipediji? Dobrodošli! Pročitajte naš uvodni tečaj. Budite pristojni Pretpostavite najbolju namjeru Bez osobnih napada Pružajte dobrodošlicu Rad na člancima Šta Wikipedija nije Neutralni stav Provjerljivost Biografije živih ličnosti

Preusmjerenje: srpski jezik > srpski

Edgar Allan Poe ili OC Ripper, možete li obrnuti preusmjerenje tako da naslov bude u skladu s lemom? Budući da predmet karakterizira određena sociolingvistička problematika, predlažem da se u naslovu kao neutralno rješenje izostavi »jezik«. U tekstu članka, koji ionako zahtijeva temeljito preuređenje, lako se može čitava stvar elaborirati. --Conquistador (razgovor) 04:34, 10. marta 2017. (CET)

Budući da se ne radi o jeziku nego o varijanti srpskohrvatskog jezika, pozdravljam smjer u kojem ide prijedlog Conquistadora za izbacivanjem riječi "jezik" u naslovu "Srpski jezik", (kao i u naslovima Bos. j., Hrv. j. i CG j.). Međutim, to nije dovoljno da bismo potpuno riješili problem i izbjegli da i dalje imamo kontradikciju u naslovu koji je dosad bio lingvistički neodrživ, ali izbacivanjem druge riječi i dalje ostaje problematičan i dvosmislen. Jedini znanstveno ispravan naslov članka bio bi "Srpska varijanta srpskohrvatskog jezika" (i analogno tome i naslovi članaka o preostale tri varijante). Naime, ne može se srpskohrvatski sastojati od nekoliko jezika, nego samo od nekoliko varijanti. Kao što je slučaj i s engleskim jezikom koji se ne sastoji od britanskog, američkog, australskog itd. jezika, nego od britanske, američke, australske itd. varijante engleskog jezika. Detaljnije je problematika objašnjena u članku Policentrični standardni jezik.

Postoji i par problema u uvodnoj rečenici članka ako se u njoj kaže da je srpski jedan od naziva koji se u Srbiji koristi za srpskohrvatski jezik. Naime, izraz "srpski" ne obuhvaća cjelinu jezika koju obuhvaća izraz "srpskohrvatski jezik", nego samo jednu od četiri srpskohrvatske varijante. I dodane reference na uvodnu rečenicu ustvari ne potvrđuju ispravnost tvrdnje koju tematiziram, pa je zato bolje vratiti rečenicu koja je godinama stajala.

Drugi problem koji se pojavio u uvodnoj rečenici je izraz "varijetet" umjesto izraza "varijanta". Neosporno je da je na srpskohrvatskom govornom području danas daleko prošireniji izraz "varijanta" i da je to tako već više od pola stoljeća. Ljudevit Jonke je u časopisu Jezik 16/5, str. 131 u članku "Osnovni pojmovi o jeziku Hrvata i Srba" pominjući jezične razlike napisao: „Sve su to razlike koje je lingvistički najadekvatnije označiti u cjelini kao varijante književnog jezika. Tim imenom, koje sam upotrijebio u štampi prvi put već 1960. a u predavanjima već 1950, označujemo nedvosmisleno da govorimo i pišemo jednim jezikom, ali ne jedinstvenim. Ta dva tipa jezika koji su se razvili ’oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba’ odnose se jedan prema drugome u lingvističkom smislu kao varijante. Taj naziv ima u sebi mnogo smisla jer govori o dvojakosti jednoga jezika“. I u Srbiji je njihova najpoznatija lingvistica Milka Ivić također redovito počela koristiti termin "varijanta". Od njih se taj izraz proširio u sve druge publikacije o toj problematici na srpskohrvatskom govornom području, a tako je i danas. Evo još nekoliko primjera hrvatskih akademika: Dalibor Brozović (1988: 102) piše: „Kao i u drugim slučajevima kada se jednim stand. jezikom služi više nacija (njemački, nizozemski, engleski, francuski, španjolski, portugalski stand. jezik), stand. hs. j. nije jedinstven. Realizacijski oblici takvih standardnih jezika nazivaju se u lingvistici (prvenstveno u sociolingvistici) varijantama standardnog jezika“. Dugogodišnji predsjednik HAZU Milan Moguš također piše (1991: 59) da „stoji tvrdnja da hrvatski ili srpski jezik nije jedinstven nego viševarijantan. Varijanta jednog standardnog jezika i jest način njegova postojanja i funkcioniranja na temelju posebnih uvjeta standardizacije unutar povijesno izraslog kolektiva koji se uz druge takve kolektive služi istim standardnim jezikom“. I Stjepan Babić (2001: 269) naglašava kako „valja odmah reći da sam i ja jedan od onih koji drže da varijante postoje“. Promjenom u "varijetet" reklo bi se da to nije isto ono što cijelo vrijeme označava termin "varijanta". Međutim, mi trebamo baš isto značenje jer i danas se radi o varijantama koje su postojale i čitavo 20. stoljeće.

Drugi semantički problem je što "varijetet" može biti i dijalekt i žargon i sleng i standardna varijanta, dakle radi se o širem pojmu. Dok varijanta kod nas znači samo standardnu varijantu, odnosno nacionalnu varijantu, a upravo takvo značenje nama treba da bismo izrazili ono o čemu govorimo. Zato mislim da bi bilo dobro da na sh-wp ne zamjenjujemo termin varijanta s varijetetom.--Argo (razgovor) 10:22, 10 mart 2017 (CET)

Podaci

Govornika srpskoga jezika je preko 14 miliona. Odakle vam podatak od 8.7 miliona? Molim autora/uređivača vikipedije da reši ovo. Kolikojerokoko (razgovor) 13:21, 4 februar 2018 (CET)

Naslov članka

Nema smisla da naslov bude samo "srpski" umesto "srpski jezik", jer pridev srpski može svašta značiti. Što se tiče ljudi koji osporavaju status jezika nekim jezicima, mogu u člansku posvetiti jednu-dve rečenice tome. To važi i za sve ostale jezike. Nigde na svetu ne pišu pridev bez jezik, pa nećemo ni ovde praviti takve sumnjive presedane. --Mladifilozof (razgovor) 08:22, 15 oktobar 2020 (CEST)