Razgovor:Josip Mihalović

Narodnost

U članku čitamo:

• Kada ga je papa Pio IX. 1870. g. imenovao zagrebačkim nadbiskupom, Josip Mihalović staje u obranu hrvatske autonomije a protiv mađarske hegemonije.

U drugim Wikipedijamo pak čitamo tome suprotno - da je bio za unitarizam. Činjenica jeste, da se je on osjećao Mađarom cijelog svog života - bez obzira da su bili njegovi preci najprije pravoslavni Srbi, zatim katolici (narodnost nije baš lako odredti u ono vrijeme). Kad se rodio, osjećao se Mađarom. Nigdje još nisam našao, kako su mu se zvali roditelji. Tvrdnja, da je bio "tvrdi Mađar", kao što pišu neke Wikipedije, neka ne bi bila daleko od stvarnosti, ta bio je i među mađarskim ustanicima u "proljeće naroda", za što je bio osuđen na četiri godine zatvora, od čega je oko pola i odslužio. Ako bismo napisali, da je "branio hrvatske interese te se brinuo za siromašan narod, odgoj dobrih svećenika, obnavljanje Zagrebačke katedrale" - tome nitko ne bi mogao protusloviti. U izvorima pak nisam našao, da bi se on na neki način uključivao u dnevnu politiku - kandidiranje za poslanike ili uključivanje u stranke je zabranjivao i svojim svećenicima - sve u skladu sa crkvenim propisima. Želim malo proširiti ovaj članak, pa će izvori pokazati njegov lik u pravom svijetlu.--Stebunik (razgovor) 14:42, 11 februar-вељача 2015 (CET)

Ako spomenemo narodnost, onda istini na volju moramo mađarsku (gle Slovensku Wikipediju, koja je tome posvetila jedno poglavlje). Ako se tome nekome nikako ne svidi, moglo bi se to i ispustiti - ali zašto? Zar su Mađari u cijelim vijekovima zajedništva nanjeli toliko zla Hrvatima, kao neki drugi narod, koji ih je - makar slavenski - napao i vodio etničko čišćenje? Stoga može mirno ostati njegova narodnost. Sretan Uskrs!

Uostalom: one fraze, da je ustao za autonomiju, ili da je bio za unitarizam - da oprostite, to je jednostavno lupetanje. Ako ima takvih izvora, trebali bi se navesti. U svakom slučaju među tadašnjim liberalnim krugovima nije mu bilo lako. Ali on se uostalom nije bavio politikom, nego obnovom - također divne zagrebačke katedrale. Ona je stradala u potresu 1880, ali u zadnjem, 2020.--Stebunik (razgovor) 01:04, 14 april 2020 (CEST)

Dakako ništa ne smeta, ako napišemo, da je bio hrvatski kardinal. Slično i Haulik, makar je bio Slovak. --Stebunik (razgovor) 01:06, 14 april 2020 (CEST)