Razgovor:Bosanski jezik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Bosanski jezik.
Rad na člancima


(bez naslova)[uredi kod]

U RS je zvanicno ime jezika Bosanski Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik 80.216.221.92 (razgovordoprinosi) 23:11, 17. februara 2008‎.

Mislim da je ustavu pomenuto ovako nekako: zvanicni su jezik srpskog naroda, jezik hrvatskog naroda i jezik bosnjackog naroda. --Biblbroks (razgovor) 00:49, 4 ožujak-март 2012 (CET)

ZNACENJE VEZNIKA ILI NA SH WIKIPEDIJI[uredi kod]

JEZICKA VELIKOSRPSKA "NAUCNA" I VELIKOHRVATSKA "NAUCNA" LINGVISTIKA

bi trebalo da zna slijedeci podatak

O SRPSKOHRVATSKOM I HRVATSKO SRPSKOM JEZIKU U BOSNI I INACE O OVA DVA JEZIKA kao jezicima agresije JUGOSLOVENSTVA na BOSNU i BOSNJAKE....

'Hrvatski i srpski jezik su zapadna i istocna rogobatna varijanta bosanskog jezika JER Potpisani dogovor: U Beču 28.ožujak p.n. 1850.godine: Ivan Kukuljević s.r.; Dr. Dimitrije Demetar s.r.; I.Mažuranić s.r.; Vuk Stef.Karadžić s.r.; Vinko Pacel s.r.; Franjo Miklušić s.r.; Stjepan Pejaković s.r.; Đ. Dončić s.r.; razotkrivaju postojanje Bosanskog jezika. I sami potpisnici su se dogovorili oko južnoslovenskog jezika, i kažu: »Jednoglasno smo priznali da je najpravije i najbolje primiti južno narječje, da bude književno. Iz ovoga se može zaključiti da je za osnovu tog «novog» jezika uzet govor Bošnjaka - Istočna Hercegovina H.Tokic--89.146.138.7 19:41, 16. veljače 2012. (CET)--31.176.200.73 09:36, 22 februar 2012 (CET) HUSEIN HUSO TOKIC

− VEZNIKOM ILI OVDJE SE "BRATSKI" NUDI rezervna varijanta NAZIVA BOSNJACKI jezik, sve da bi se zamaglila historijska cinjenica gore navedena i da bi se instalirana vjestacka tvorevina tzv SRPSKI I Hrvatski jezik instalirao u BOSNI. HUSEIN TOKIC Tuzla Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik 37.203.127.115 (razgovordoprinosi) 07:44, 1. aprila 2015‎.


SRPSKI I HRVATSKI JEZIK SU VARIJANTE BOSANSKOG

STANDARDNI DANASNJI SRPSKI I HRVATSKI jezik je nastao na osnovama BOSANSKOG JEZIKA KOJI JE NEGIRAN ZAHVALJUJUCI JUGOSLOVENSTVU CIJE JE NASLIJEDJE VJESTACKA POLITICKA I AGRESIVNA NACIONALNOST SRBIN I (H)RVAT:Pa tako danas katolicki element uvodi croativnu zrakomlatiju a pravoslavni belu mlijekomlatiju. Sve da bi se prikrila agresija jugoslovenstva na jezik kulturu bosnjackog naroda a pomiririla titoizmom dva velikodrzavna projekta BOSANSKI JEZIK JE NAZIVAN SRPSKOHRVATSKI I HRVATSKOSRPSKI. Da bi se islo dalje u negiranje bosanskog jezika a priznanje ove dva izmisljena jezika u Bosni onda se na ovoj WIKIPEDIJi "nudi bratski" uz varijantu bosanski jezik "ILI BOSNJACKI".BOSNJACKI je vec na srpskoj i(h) rvatskoj WIKI uobicajen termin.ZANIMLJIV JE I DATUM vase izmjene....

U suštini ISTINA JE DA SU STANDARDNE FORME JEZIKA SRPSKOG I HRVATSKOG U SRBIJI I HRVATSKOJ VARIJANTE BOSANSKOG.

SRPSKI I HRVATSKI JEZIK HISTORIJSKIM DOKAZIMA I LOGIKOM NIKADA NIJE NI POSTOJAO u Bosni ....

Nadalje Crnogorski jezik su sacuvali Bosnjaci Sandzaka...HUSEIN HUSO TOKIC Tuzla--37.203.98.21 15:20, 2 april-травањ 2015 (CEST)

Tako je Tokiću, ali ako nema izvora, ništa se ne može ovdje izmijeniti. --Munjanes (razgovor) 18:37, 7 april-травањ 2015 (CEST)

Preusmjerenje: bosanski jezik > bosanski[uredi kod]

Edgar Allan Poe ili OC Ripper, možete li obrnuti preusmjerenje tako da naslov bude u skladu s lemom? Budući da predmet karakterizira određena sociolingvistička problematika, predlažem da se u naslovu kao neutralno rješenje izostavi »jezik«. U tekstu članka, koji ionako zahtijeva temeljito preuređenje, lako se može čitava stvar elaborirati. --Conquistador (razgovor) 03:39, 10. marta 2017. (CET)

Budući da se ne radi o jeziku nego o varijanti srpskohrvatskog jezika, pozdravljam smjer u kojem ide prijedlog Conquistadora za izbacivanjem riječi "jezik" u naslovu "Bosanski jezik", (kao i u naslovima Srpski j., Hrv. j. i CG j.). Međutim, to nije dovoljno da bismo potpuno riješili problem i izbjegli da i dalje imamo kontradikciju u naslovu koji je dosad bio lingvistički neodrživ, ali izbacivanjem druge riječi i dalje ostaje problematičan i dvosmislen. Jedini znanstveno ispravan naslov članka bio bi "Bosanska varijanta srpskohrvatskog jezika" (i analogno tome i naslovi članaka o preostale tri varijante). Naime, ne može se srpskohrvatski sastojati od nekoliko jezika, nego samo od nekoliko varijanti. Kao što je slučaj i s engleskim jezikom koji se ne sastoji od britanskog, američkog, australskog itd. jezika, nego od britanske, američke, australske itd. varijante engleskog jezika. Detaljnije je problematika objašnjena u članku Policentrični standardni jezik.
Postoji i par problema u uvodnoj rečenici članka ako se u njoj kaže da je bosanski jedan od naziva koji se u BiH koristi za srpskohrvatski jezik. Naime, izraz "bosanski" ne obuhvaća cjelinu jezika koju obuhvaća izraz "srpskohrvatski jezik", nego samo jednu od četiri srpskohrvatske varijante. I dodane reference na uvodnu rečenicu ustvari ne potvrđuju ispravnost tvrdnje koju tematiziram, pa je zato bolje vratiti rečenicu koja je godinama stajala.
Drugi problem koji se pojavio u uvodnoj rečenici je izraz "varijetet" umjesto izraza "varijanta". Neosporno je da je na srpskohrvatskom govornom području danas daleko prošireniji izraz "varijanta" i da je to tako već više od pola stoljeća. Ljudevit Jonke je u časopisu Jezik 16/5, str. 131 u članku "Osnovni pojmovi o jeziku Hrvata i Srba" pominjući jezične razlike napisao: „Sve su to razlike koje je lingvistički najadekvatnije označiti u cjelini kao varijante književnog jezika. Tim imenom, koje sam upotrijebio u štampi prvi put već 1960. a u predavanjima već 1950, označujemo nedvosmisleno da govorimo i pišemo jednim jezikom, ali ne jedinstvenim. Ta dva tipa jezika koji su se razvili ’oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba’ odnose se jedan prema drugome u lingvističkom smislu kao varijante. Taj naziv ima u sebi mnogo smisla jer govori o dvojakosti jednoga jezika“. I u Srbiji je njihova najpoznatija lingvistica Milka Ivić također redovito počela koristiti termin "varijanta". Od njih se taj izraz proširio u sve druge publikacije o toj problematici na srpskohrvatskom govornom području, a tako je i danas. Evo još nekoliko primjera hrvatskih akademika: Dalibor Brozović (1988: 102) piše: „Kao i u drugim slučajevima kada se jednim stand. jezikom služi više nacija (njemački, nizozemski, engleski, francuski, španjolski, portugalski stand. jezik), stand. hs. j. nije jedinstven. Realizacijski oblici takvih standardnih jezika nazivaju se u lingvistici (prvenstveno u sociolingvistici) varijantama standardnog jezika. Dugogodišnji predsjednik HAZU Milan Moguš također piše (1991: 59) da „stoji tvrdnja da hrvatski ili srpski jezik nije jedinstven nego viševarijantan. Varijanta jednog standardnog jezika i jest način njegova postojanja i funkcioniranja na temelju posebnih uvjeta standardizacije unutar povijesno izraslog kolektiva koji se uz druge takve kolektive služi istim standardnim jezikom“. I Stjepan Babić (2001: 269) naglašava kako „valja odmah reći da sam i ja jedan od onih koji drže da varijante postoje“. Promjenom u "varijetet" reklo bi se da to nije isto ono što cijelo vrijeme označava termin "varijanta". Međutim, mi trebamo baš isto značenje jer i danas se radi o varijantama koje su postojale i čitavo 20. stoljeće.
Drugi semantički problem je što "varijetet" može biti i dijalekt i žargon i sleng i standardna varijanta, dakle radi se o širem pojmu. Dok varijanta kod nas znači samo standardnu varijantu, odnosno nacionalnu varijantu, a upravo takvo značenje nama treba da bismo izrazili ono o čemu govorimo. Zato mislim da bi bilo dobro da na sh-wp ne zamjenjujemo termin varijanta s varijetetom.--Argo (razgovor) 10:12, 10 mart 2017 (CET)[odgovori]
P.S. Provjerio sam u Ustavu BiH je li istinita tvrdnja iz druge rečenice Wp-članka da u Ustavu BiH piše da su h., s. i b. tri službena jezika i ustanovio da to u Ustavu BiH ne piše. Ustav BiH čak uopće ne govori o jeziku ni o nazivu jezika ni o službenom jezika. Evo link Ustava BiH. Zato ću izostaviti tu tvrdnju iz uvodnog odlomka. A podatak o tretmanu u zakonodavstvu nekih susjednih zemalja već je spomenut u info-kutiji.--Argo (razgovor) 10:11, 11 mart 2017 (CET)[odgovori]