Plutnjak

Hrast plutnjak
	Ilustracija dijelova hrasta plutnjaka
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Magnoliophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Fagales;
Porodica:	Fagaceae;
Rod:	Quercus;
Vrsta:	Q. suber;
Dvojni naziv
	Quercus suber; L.

Plutnjak (lat. Quercus suber) je vrsta bjelogoričnog drveta iz roda hrastova.

Plutnjak u Hrvatskoj[uredi | uredi kod]

U Hrvatskoj raste samo na jednom mjestu te na još nekim manjim izoliranim lokacijama. To je šuma Šijana u blizini Pule koju su zasadili hrvatski pomorci prije 200 godina. Pojedina osamljena stabla rastu u šumi Dundo na Rabu, u perivoju u Blatu na Korčuli te na otoku Mljetu.

Starija floristička literatura smatrala je da raste i na drugim mjestima po hrvatskom jadranskom primorju. Poslije se mišljenje promijenilo jer se pokazalo da se tu radi o tzv. "lažnom plutnjaku" ili suplutnjaku (Q. pseudosuber Santi, mlađi sinonim za Quercus crenata Lam., koji se u današnjici smatra Q. suber i Q. cerris, odnosno Q. suber i Q. macrolepis). Pomutnja je nastala zbog krivih vjerovanja u svezi s korom ovog hrasta, a radilo se o tome guli li se koru ili ne, zbog čega je ona glatka ili naborana. S obzirom na činjenicu da plutnjak oplutava u trećoj godini i poslije, a tustost pluta eksponencijski raste te doseže 3 cm, a to se pojavilo i kod primjeraka iz Hrvatske, nedvojbeno je utvrđeno da su to pravi plutnjaci, dok Quercus crenata nije zastupljen u hrvatskoj flori.

Namjena[uredi | uredi kod]

Jedina je biljna vrsta od koje se dobiva pluto. Osobit je značaj imao prije izuma i široke uporabe plastičnih masa, jer je bio jedinim učinkovitim izolacijskim materijalom. Služio je kao sirovina za proizvodnju pojaseva za spašavanje na moru.

Vatroglavi kraljić voli praviti gnijezda u ovom drvetu.

Geografska raširenost[uredi | uredi kod]

Na zapadnom dijelu sjeverne Afrike i jugu Španjolske raste kao samoniklo. Od davnih se vremena raširio diljem Sredozemlja uzgajanjem radi dobivanja pluta: drugi djelovi Španjolske, Francuske i Italije.