Protoevanđelje Jakobovo

Izvor: Wikipedia

Protoevanđelje Jakobovo, poznato i kao Evanđelje po Jakovu ili Evanđelje detinjstva po Jakovu, je ranohrišćansko apokrifno evanđelje iz 2. vijeka.[1]

Jedno je od najpopularnijih apokrifa u staroj Crkvi, a i kasnije. Spis je izvršio golem utjecaj na umjetnost, na pobožnost, ali i na liturgiju. Imena Marijinih roditelja Joakima i Ane imamo samo iz toga apokrifa, kao i vijest o Marijinu uvođenju u hram, što rimska liturgija slavi posebnim blagdanom.[1]

Povijest[uredi - уреди]

Prvi ga izričito spominje Origen, ali su se njime služili već Klement Aleksandrijski i Justin; nastalo je, dakle, negdje sredinom II stoljeća. Sačuvano u više od 30 grčkih rukopisa, te u starom sirijskom, armenskom, koptskom i staroslavenskom prijevodu.[1]

Decretum Gelasianum (VI st.) osuđuje taj spis kao heretički.

Sadržaj[uredi - уреди]

Rođenje presvete bogorodice, crkveni praznik, pominje se u Jakovljevom jevanđelju ali ne i u Svetom pismu.

Protojevanđelje Jakovljevo opisuje djetinjstvo Marije i Isusa. Pripovijeda se Marijino čudesno začeće od roditelja koji su bili već stari, čudesne i slikovite zgode njezina najranijeg djetinjstva i njezin život u hramu do 12 godine (hranu je primala iz ruke anđela), zatim zaruke njezine sa starcem Josipom, udovcem koji je imao sinove.[1]

Izvori[uredi - уреди]

Vidi još[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]