Princeps Senatus

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Drevni Rim

Članak je dio serije:
Politika i uprava
Drevnog Rima


Periodi
Rimsko Kraljevstvo
753. pne.510. pne.

Rimska Republika
510. pne.27. pne.
Rimsko Carstvo
27. pne.476. n.e./1453

Principat
Zapadno Carstvo

Dominat
Istočno Carstvo

Redovni magistrati

Konzul
Pretor
Kvestor
Promagistrat

Edil
Tribun
Cenzor
Guverner

Izvanredni magistrati

Diktator
Magister Equitum
Konzularni tribun

Rex
Triumviri
Decemviri

Titule
Imperator

Legatus
Dux
Officium
Praefectus
Vicarius
Vigintisexviri
Lictor

Magister Militum
Imperator
Princeps senatus
Pontifex Maximus
Augustus
Caesar
Tetrarh

Institucije i pravo
Rimski Ustav

Rimski Senat
Cursus honorum
Rimske skupštine
Kolegijalnost

Rimsko pravo
Rimsko državljanstvo
Auctoritas
Imperium


Druge države
pogledaj  razgovor  uredi

Princeps senatus (plural principes senatus) bio je po protokolu prvi član rimskog Senata. Iako službeno nije spadala u cursus honorum i sadržavalaimperium, ta je titula nositelju davala ogroman prestiž.

Pregled[uredi | uredi kod]

Princeps senatus nije bilo doživotno imenovanje. Naslov su davala dva nova cenzora (svakih 5 godina). Cenzori su, pak, mogli potvrditi naslov princeps senatus i za sljedećih 5 godina. Nositelji su bili birani među patricijskim senatorima konzularnog ranga, najčešće bivšim cenzorima. Uspješan kandidat morao je biti senator besprijekorne prošlosti, poštovan od strane svojih

Ispočetka je titula princepsa bila počasna: on je imao pravo prvi govoriti na temu koju bi naveo prisutni magistrat. To mu je davalo dignitas te dozvoljavalo princepsu da utiče na debatu u Senatu. U kasnoj Republici i Principatu služba je dobila ovlasti predsjedavajućeg magistrata kao što su:

  • sazivanje i raspuštanje Senata
  • odluka od dnevnom redu
  • odluke gdje će se sjednice održavati
  • zavođenje reda u Senatu
  • pregovori sa stranim državama u ime Senata
  • službena korespondencija

Nakon pada Republike, svaki princeps senatus je bio rimski car (v. također princeps). Međutim, za vrijeme krize 3. vijeka, druge osobe su znale biti na toj funkciji; budući car Valerijan je bio princep godine 238. za vrijeme vladavine Maksimina Traksa i Gordijana I.


Napomene[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]