Primorska Cezareja
Primorska Cezareja (grčki: παράλιος Καισάρεια, latinski: Caesarea Maritima), također poznata i kao Palestinska Cezareja (Caesarea Palestina) je bio antički grad i luka koga je krajem 1. vijeka pne. sagradio Herod Veliki, tadašnji vladar Judeje, a čiji se ostaci nalaze na mediteranskoj obali današnjeg Izraela, na pola puta između Tel Aviva i Haife. Grad, koga je u svojim djelima detaljno opisao znameniti jevrejsko-rimski historičar Flavije Josip je ubrzo nakon nastanka postao jednim od sjedišta rimske uprave u Palestini. Nakon uništenja Jeruzalema 70. godine car Vespazijan je grad pretvorio u sjedište rimske provincije, a igrala je i važnu ulogu u razvoju kršćanstva. Upravnim sjedištem je ostala sve do 8. vijeka kada su Omejidi sjedište uprave nad Palestinom premjestili u Ramlu. Konačno su je razorili mameluci 1265. pri kraju križarskih ratova. Na njegovom mjestu su nakon Berlinskog kongresa 1880-ih čerkeske i bošnjačke izbjeglice sagradile selo poznato Qisarya. Godine 1948. su za vrijeme izraelsko-arapskog sukoba selo zauzeli Jevreji, a 1952. je na njegovom mjestu sagrađen suvremeni grad Cezareja.
Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]
- Jewish Encyclopedia: Cæsarea by the Sea
- Catholic Encyclopedia: Caesarea Palaestinae
- PBS Frontline - Caesarea Maritima
- Arheologija:
- Fotografije:
