Primordijalni elementi

Izvor: Wikipedia

Primordijalni elementi su elementi koji su u svom sadašnjem obliku nađeni na zemlji, a formirali su se još prije zemljinog nastanka po teoriji Velikog praska. To znači da poluživot zadanih atoma mora biti veći od 1X106 godina. Atomska masa je također važna. Teži atomi trebali bi duži poluživot jer se lakši atomi lakše formiraju pomoću reakcija.[1][2]

Vodik, helij (i helij-3 i helij-4), većina deuterija i neki litij-7 su primjeri ovih elemenata.

Reference[uredi - уреди]

  1. D.C. Hoffman, F.O. Lawrence, J.L. Mewherter, F.M. Rourke (1971). "Detection of Plutonium-244 in Nature". Nature 234 (5325): 132–134. Bibcode:1971Natur.234..132H. doi:10.1038/234132a0. 
  2. S. Maji, S. Lahiri, B. Wierczinski, G. Korschinek (2006). "Separation of samarium and neodymium: a prerequisite for getting signals from nuclear synthesis". Analyst 131 (12): 1332–1334. Bibcode:2006Ana...131.1332M. doi:10.1039/b608157f. PMID 17124541. 


Nuvola apps edu science.svg Nedovršeni članak Primordijalni elementi koji govori o hemiji ili kemiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.