Preslavski sabor

Izvor: Wikipedia

Preslavski narodni sabor (bugarski: Преславски народен събор) je naziv za veliku skupštinu Bugara održanu 893. na kojoj su donesene odluke koje su imale značajan uticaj na dalju historiju bugarske države, pokrštavanje Bugara i historiju Bugarske općenito.

Godine 889. se tadašnji bugarski knez (kan) Boris I Mihailo povukao u manastir i prepustio vlast svom sinu Vladimiru. On je, međutim, odlučio odbaciti očevo kršćanstvo te Bugare vratiti tengrizmu, tradicionalno religiji starih Bugara. Boris je izašao iz manastira kako bi svrgnuo sina te sazvao veliku skupštinu kako bi za taj potez dobio podršku naroda i plemstva. Umjesto Vladimira (koji je oslijepljen i stavljen u zatvor) za novog kneza je postavljen njegov brat Simeon I, koji se prije toga spremao, poput oca, zamonašiti. Time je prvi put u bugarskoj historiji ustanovljen princip da kneza osim sina može naslijediti brat. Također je odlučeno da se prijestolnica iz Pliske premjesti u Preslav. Također su tadašnji bizantski svećenici protjerani iz Bugarske, te je odlučeno da se ubuduće liturgija vrši na crkvenoslavenskom jeziku.

Sabor, o kome prvi zapis datira u djelu Reginoa, izazvao je sukob Bugarske s Bizantom.