Prekomurski
| Prekmurski | |
|---|---|
| prekmürski jezik, prekmürščina | |
| Države |  Slovenija (u Prekmurju)  Austrija  Mađarska (u Vas) i emigrantske grupe u raznim zemljama |
| Regije | Centralna južna i Jugoistočna Evropa |
| Broj govornika | 80 tisuća |
| Jezična porodica |
|
| Pismo | Latinica |
| Jezični kodovi | |
| ISO 639-1 | – |
| ISO 639-3 | – |
Prekmurski ili prekomurski jezik (prekmurski: prekmürski jezik ili prekmürščina, slovenski: prekmurski jezik ili prekmurščina, mađarski: vend nyelv) južnoslovenski je jezik, odnosno nezavisni dijalekt slovenskoga jezika, kojim govori preko 80 tisuća ljudi u Prekmurju, u Sloveniji te 3-5 tisuća u Mađarskoj kod Monoštra. Prekmurski ima književni jezik, a nema službenog govornoga statusa. Mnogo knjiga, novine ili pjesma je napisano na prekmurskom jeziku.
Ime[uredi | uredi kod]
Prekmurci za sebe tvrde da su Slovenci (Slovénge, Slovenje, Slovenci). Ranija znanstvena djela su tvrdila da su Slovenci u Mađarskoj potomci Vandala, pa se zbog toga prekmurski jezik u literaturi nazivao vandalski jezik (latinski lingua vandalica, mađarski vandál nyelv, prekmurski vandalski jezik, vandalska vüsta). Nemačko ime jezika je bilo wendisch ili windisch. U 19. vijeku Mađari su za Prekmurske Slovence i prekmurski jezik koristili izraz vendek, vend nyelv, Prekmurje je Vendvidék (prekmurski Slovenska krajina, Vandalska krajina). Ranije je bio mađarski naziv tótok i Tótság (Slovenska okroglina).
Anton Trstenjak je dao ime Prekmurje, i Prekmurski jezik. Također se koristio istočni slovenski jezik (vzhodnoslovenščina), ili panonski slovenski jezik (panonska slovenščina).
Pisma[uredi | uredi kod]
Prekmurska abeceda je latinica. Od 18. vijeka se koristila mađarska abeceda. 1871. godina Janoš Murkovič učitelj u Beltincima je pisao prvo knjigu na gajici. On je smatrao da svaki južnoslovenski jezik treba koristiti gajicu.
| a | á | b | c | č | d | e | é | ê | f | g | h | i | j | k | l | lj | m | n | nj | o | ô | ö | p | r | s | š | t | tj | u | ü | z | ž |
| A | Á | B | C | Č | D | E | É | Ê | F | G | H | I | J | K | L | Lj | M | N | Nj | O | Ô | Ö | P | R | S | Š | T | Tj | U | Ü | Z | Ž |
U prekmurskom jeziku se koriste slova ü i ö slovo, koji nema u slovenskom. Samo u Halozju i u Prlekiji je u tragovima. Oba dijalekta su srodna prekmurskom jeziku.
Govorne osobitosti[uredi | uredi kod]
Između slovenskoga i prekmurskoga jezika razlike su u leksiki, konjugaciji i izgovoru. U prekmurskem jeziku su učestaliu doftingi, prvenstveno au, ou, ej. Tipično je Boug (Bog), ili paulek (okreta), gauška (šuma). Pola leksike pokazuje raskorak od slovenskoga jezika.
| Prekmurski | Slovenski | Srpskohrvatski |
|---|---|---|
| pránje | umivanje, pomivanje | pranje |
| nego | temveč | ali |
| varaš | mesto | grad |
| zálog | jamstvo | bezbednost |
| pobüdjávati | spodbujati | rodsticati |
| nikédig, nindrik | ponekod | negdje |
| pütra | putrih | krigla |
| nigdašnji | nekdanji | davni |
| céntor | pokopališče | groblje |
| ščeti | hoteti | voliti |
Određene riječi se razlikuju po jednom slovu.
.JPG)
| Prekmurski | Slovenski | Srpskohrvatski |
|---|---|---|
| pükšar | puškar | puškar |
| slatkost | sladkost | slatkiš |
| ládar | vladar | vođa |
| ostrügati | ostrugati | ogreboti |
| neobtrüdenost | neutrudnost | neumornost |
| labüd | labod | labud |
| katoličanski | katoliški | katolički |
| vöpotegniti | upotegniti | povućiti |
| šümleti | šumeti | žamoreti |
| ftica | ptica | ptica |
Prekmurski jezik malo koristi lj ili nj.
| Prekmurski | Slovenski | Srpskohrvatski |
|---|---|---|
| králestvo | kraljestvo | kraljevina |
| lübeznost | ljubezen | zaljubljenost |
| lübiteo | ljubitelj | voljitelj |
| prijátel | prijatelj | prijatelj |
| kniga | knjiga | knjiga |
| pisátel | pisatelj | pisac |
Prekmurska konjugacija također pokaza razlika, koji delimično se uzima uz hrvatski i srpskohrvatski jezik. Na primjer u Mađarskoj u prekmurskem jeziku također v Vogerskoj, dotle slovenski je na Madžarskem. U sličaju završetka -čka, -ška, -ska isto tako valjan srpskohrvatski konjugacijonski propis: -čkoj, -škoj, -skoj. Slovenski jezik v sufiks koristi u, ali prekmurski jezik samo jednostavno v ili f. Prekmurski jezik čisto aglutina v sufiks prema riječi. Uporaba sufiksa vu i v je pazin. Vu nije ime lokalitetu.
U Monoštru je slovenski V Monoštru, dotle prekmurski v Monoštri. Ovo oblik ne pozna ne slovenski, ne srpskohrvatski.
Ovo izraz rječnik slovenskoga jezika je prekmurski rejčnik slovenskoga jezika (slovenski slovar slovenskega jezika) također se odražava sličnost.
Istorija[uredi | uredi kod]
Slovenci u 6. vijeku su stićili u Panonijo sa Avarima. Mađari u 10. vijeku su okupirali Panonija i isključivo u Prekmurju je ostao slovenska zajednica. Prekmurski jezik u srednjom vijeku su govorili također tamo, gdje danas Mađari, ili Nemci živijo. Ovo sve pokaza, da naselja tam imajo slovenski (prekmurski) ime. U Austriji, u Gradišću (prekmurski Gradišče) u blizini Monoštra, mesto Mogersdorf, u prekmurskem jeziku Magdinci.
Rijeka Mura je bila posebna široka i težaka prosodna. Zbog zatvoreno krajolik pasteo svoj jezik Prekmurja. U Mađarskoj Slovenci su živeli dve županiji: Vas (Železna) i Zalska. U 16.-17. vijeku veliki broj slovenca se je nastinio u Somogyu (Šomodska). U Šomodskoj do 20. vijeka su govorili prekmurski jezik.
U srednjom vijeku zagrebački biskup je nadzirao Slovenci u Zalskoj županiji. Biskup pasnodijelio kajkavskohrvatske knjige, jer u Prekmurju također Slaveni su živeli. Ove knjige su stečeo u Železno. Tamo biskup Đura je organizirao dekanstvo (öšpöröšstvo) Slovenska okroglina, Vandalska okroglina, ili Tótság. Prekmurski svećenici su učili u Hrvatskoj u Zagrebu i Varaždinu, u 16. vijeku že evangelici također, kot katolici. Hrvatski i gradišćanski svećenici također su služili u Prekmurju i pisali u prekmurskom jeziku.
Kajkavski učinak preostao u prekmurskom jeziku, u konjugaciji i leksikoj. U 16. vijeku u Martjancima, kod Murske Sobote je napisala jedna pesmarica: Sztára Martyanszka peszmaricza, ki ima gradišćanski i kajkavski vir. Nikola Krajčevič: Szveti evangeliomi je nastao 1651. godine u Grazu. Druga je pjesmarica Grgura Mekinića Dusevne pesmi, gradišćanska djela. Ovo je zato važno, jer gradišćanskohrvatski jezik je čakavska varijanta. Perkmurski jezik kasneje također je imao utjecaj na gradišćanski jezik. Jožef (Josip) Ficko, gradišćanski pisac je bio prekmurskoga porekla.
Varijante Martjanske pjesmarice su se proširili u Slovenskoj okroglini i utjecali jezik. I zajedno u prekmurskom jeziku je također i, ili nje istino, prekmurski nej istino.
|
Dika tvoja Bosje, vſzem je
je nei sztalno, a dobro Nebeſzko,
ſzellye, obeſzeli vſzeih náſz, gda |
Drugi izrazi:
.JPG)
| Prekmurski | Slovenski | Hrvatski |
|---|---|---|
| divojka | dekla | djevojka |
| katoličánstvo | katolištvo | katoličanstvo |
| rejčnik | slovar | riječnik |
| Medmürje | Medžimurje | Međimurje |
| jákost, mouč | moč | jakost |
| jaslica | jasli | jaslica |
1715. godine Ferenc (Franc) Temlin evangeličkoj svećenik je napisao prvo prekmursko knjigo Mali katechismus i izdao u Nemačkoj. Prema Vilka Novaka, slovenskoga istoričarja i jezikoslovca, ova je bila prva postaja prekmurskoga knjiženoga jezika. Još tri knjige su se spremala do 1771. godine.
Števan Küzmič je preveo četiri evanđelje (Nouvi Zákon) 1771. godine i ovo je bio prvi standard prekmurskoga jezika. Ali istinski književni nije Števan, ali Mikloš Küzmič dekan Slovenske okrogline i svećenik Kančevce je stvorio. 1777. godine su ostvarili nova biskupija u Sambotelu (Szombathely). Prvi biskup, János Szily je pomagao Küzmič, da bo pisao prekmurske knjige.
Mikloš Küzmič nije samo katolička evanđelja je preveo (Szvéti Evangyeliomi), također pisao molitvenik (Molitvena kniga), ABC knjiga (ABC Kni'sica) i obrednik (Szlovenszki Silabikar). Knjige već obitelj je upotrijebio i nekoliko novi izdatak je rodio 1780.-1945. godine. ABC knjiga Küzmiča je bila obvezno u korištenju u školama.
Mikloš Küzmič (također Števan) je koristio kajkavskohrvatski i također standard hrvatski jezik u svojim djelima. Prekmurski Oče naš je preveo iz hrvatskoga jezika.
Slovenske, prekmurske i hrvatske varijante
|
Oče naš, ki si v nebesih, |
Oča naš, ki si vu nebésaj! |
Oče naš, koji jesi na nebesima, |
Küzmič je analizirao slovenski književni jezik, ali tako je video, da nepotreban prihvatiti, jer razlike su posebno velike. Števan Küzmič također tako je video položaj i daljevao standardizacija prekmurskoga jezika.
Pisac i jezikosvlovac Jožef Košič, ki je bio hrvatskog porekla u 19. vijeku, je padovio novi prekmurski standard. Košič i jedan drugi prekmursko slovenski pjesnik i evangeličkoj svećenik Aleksander Terplan su zgazili u kontakti s jednom slovenskom jezikoslovcem, ki je bio Oroslav Caf. Cafove trajekte Košič je koristio novi elementi iz štajersko-slovenskoga i također kajkavskoga jezika. Gramatička kniga Krátki návuk vogrszkoga jezika za zacsetníke, ili istorijska knjiga Zgodbe vogerszkoga králesztva i Terplanova psalmska knjiga Knige 'zoltárszke su se prilozili do neologizam.
Janoš Kardoš prevodilac i pjesnik je preveo mnoge pesme iz mađarskoga jezika. Imre Augustič pisac, novinar, prevodilac i pjesnik 1875. godine je nočio prve prekmurske novine Prijátel. Tada su probao pristup jedni druge prekmurski i slovenski jezik, a prekmurština nije prihvatio Gajice, samo Janoš Murkovič je uporabio. 1886. godine Jožef Bagari je izvadio ponovo Gajica i izdao Perve knige – čtenyá za katholičánske vesničke šolê.
1908. godine Albert Apponyi mađarski ministar prosvjete je umanjio prekmurski jezik u školama, umesto je uvestio mađarski jezik, da asimilira prekmurski Slovenci. 1920. godine Trijanonski sporazum je predao Prekmurje za Jugoslaviju i su uvestili u školama slovenski književni jezik. Jožef Klekl, ki je podpirao pritupanju u Sloveniju, ali nije pihvaćao, da jezik Prekmurja samo slovenski dijalekt. Prema ga prekmurski jezik s jedne strane je most među slovenskim in srpskohrvatskim jezikom.
Klekl i Jožef Sakovič su uredili standard jezik. U novem standardu su bili slovenski, hrvatski i također srpskohrvatski elementi. Aleksander I i Petar I Karađorđević su odobrili prekmurski jezik u liturgiji i mediji. Između svega ostalog Novine, Düševni list, Marijin list i Evangeličanski kalendar su vodili strandizacijo prekmurskoga jezika.
Nasuprot ovom prekmurski Miško Kranjec socijalist (kasneje komunist) tako je video, da morao oduzeti prekmurski jezik, jer u odori nacije potrebno odori jezik.
1945. godine komunisti su oduzeli prekmurski, isključivo jer u prekmurskom književnostu određivanju je bio vjera.
