Coordinates: 45°19′33″N 14°26′34″E / 45.3259143377478°N 14.4427835941315°E / 45.3259143377478; 14.4427835941315

Pravoslavna crkva sv. Nikole u Rijeci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Pravoslavna crkva sv. Nikole
Pravoslavna crkva sv. Nikole u Rijeci
Pravoslavna crkva sv. Nikole u Rijeci
Pravoslavna crkva sv. Nikole u Rijeci
Lokacija Rijeka
Koordinate 45°19′33″N 14°26′34″E / 45.3259143377478°N 14.4427835941315°E / 45.3259143377478; 14.4427835941315
Arhitekt Ignazio Hencke
Godina završetka 1790.
Religija pravoslavlje
Patron Sveti Nikola
Arhitektonski stil barok

Pravoslavna crkva sv. Nikole u Rijeci je smještena u Ulici Ignazija Henckea, bivšoj Ulici Dositeja Obradovića..

Povijest

Sagrađena je 1790. godine po projektu riječkog arhitekta Ignazija Henckea, sredstvima malobrojne, ali veoma bogate srpske zajednice tzv. "Sarajlija", koji su se (16 obitelji) doselili u Rijeku 1768., iako se već 1733. bilježi 7 velikih pravoslavnih obitelji. Poput pravoslavne trgovačke zajednice u Trstu koristili su zagarantirane carske privilegije u pogledu slobodnog obavljanja istočnog obreda u vlastitom hramu. Radi se o neoriginalnom tipiziranom projektu kontinentalnog baroka, a jedinu posebnost čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu gdje je 1804. južno izgrađena i parohijalna zgrada nakon što je srušena neka mala tvrđava..

Po legendi gradnji crkve u središtu grada navodno je pružala otpor riječka općina te da je riječki guverner, stojeći ispred Gradskog tornja, na opetovane molbe Srba za dodjelu lokacije za crkvu, ljutito bacio kamen u more i rekao: Tu gradite crkvu! Uporni Srbi zasuli su more i na nasipu izgradili hram. To je legenda, no istina je da je prema projektu arhitekta Antona Gnamba veliki dio tog dijela grada izgrađen na terenu oduzetom od mora. Crkva posjeduje veću zbirku ikona donesenih iz Bosne i Vojvodine (Hakozović, Orfelin, XVIII. stoljeće).

Zanimljivosti

  • Prema pisanju riječkog historičara Giovannija Koblera održava se 13. novembra '48. svečana inauguracija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice sa riječkim grbom u bijelom polju. Tom prilikom komesar bana Jelačića predvodi svoje trupe te s riječkim magistratima i gradskom muzikom nakon Te Deuma u katedrali sv. Vida i podizanja zastave na molu odlazi se na svečanu misu u crkvu sv. Nikole (chiesa dei Greci non uniti). To je bilo prvi put u povijesti Rijeke da se u pravoslavnoj crkvi održavala svečana liturgija za predstavnike vlasti i riječke magistrate[1].

Izvor

  1. Kobler, Giovanni Memorie per la storia della liburnica città di Fiume, Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

Literatura

  • Radmila Matejčić: Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas, Rijeka, 2007. (ISBN 978-953-219-348-0)
  • Radmila Matejčić: "Barok u Istri i Hrvatskom primorju", u: Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982.
  • Kobler, Giovanni Memorie per la storia della liburnica città di Fiume, Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

Vanjske poveznice

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Crkva sv. Nikole u Rijeci