Prave košljoribe

Izvor: Wikipedia
Teleostei
Grgeč (Perca flavescens)
Grgeč (Perca flavescens)
Status zaštite

Raspon fosila: Rani trijas - danas
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Actinopterygii
Infrarazred: Teleostei
Područje života
Nadredovi

Osteoglossomorpha
Elopomorpha
Clupeomorpha
Ostariophysi
Protacanthopterygii
Sternopterygii
Cyclosquamata
Scopelomorpha
Lampridiomorpha
Polymyxiomorpha
Paracanthopterygii
Polymyxiomorpha
Acanthopterygii

Prave košljoribe (Teleostei) su ribe sa potpuno okoštalim skeletom izgrađenim od koštanih pršljenova na koje se nadovezuju parna rebra. Pošto su filogenetski najmlađa grupa među ribama one se sada nalaze u dobu napredovanja i procvata. Pripada im najveći broj današnjih riba, oko 97% ili oko 20.000 vrsta

Telo im je pokriveno krljuštima koje naležu jedan na drugu kao crepovi na krovu. Samo kod pojedinih u koži nema krljušti, kao npr. kod somova i jegulji. Razlikuju se dva tipa krljušti:

  1. cikloidne, koje su u vidu pločica sa glatkom zadnjom ivicom
  2. ktenoidne, takođe, u vidu pločica, ali sa nazubljenom zadnjom ivicom.

Pokazuju veliku raznovrsnost kako u načinu života tako i građe. Žive i u slatkim i u slanim vodama, a veličina im se kreće od malenih, od 1 cm pa do onih dužine 4–5 m, kao što je npr. tunj.

Dišu pomoću škrga, a mnoge imaju sposobnost udisanja atmosferskog vazduha. Škržni aparat se sastoji od četiri škrge smešetene u zajedničkoj škržnoj duplji i pokrivene koštanim poklopcem. Za udisanje atmosferskog vazduha služe im naročita proširenja u škržnim dupljama koja su bogato snabdevena mrežom krvnih sudova.

Oplođenje je kod najvećeg broja vrsta spoljašnje, mada je kod manjeg broja prisutno i unutrašnje oplođenje. Polažu veliki broj jaja, a razviće je kod najvećeg broja vrsta direktno. Neke vrste, kao npr. jegulja, u toku razvića doživljavaju preobražaj, dok druge prelaze u vreme mresta ogromne razdaljine čak i do nekoliko hiljada kilometara (jegulje, lososi) savlađujući pri tome sve prepreke (slapove, brzake i dr.).

Klasifikacija[uredi - уреди]

Ogroman broj vrsta koje pripadaju ovom redu čini njihovu sistematiku vrlo složenom. Morfološke osobine koje služe kao kriterijumi za njihovu klasifikaciju su:

  • koštane žbice leđnih peraja
  • oblik i građa krljušti
  • položaj trbušnih peraja i njihov odnos prema grudnim perajima
  • riblji mehur i dr.

Literatura[uredi - уреди]

  • Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
  • Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, Savremena administracija, Beograd, 1995.
  • Kalezić, M.: Hordati, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2000.
  • Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.

Vanjski linkovi[uredi - уреди]