Pougarje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Pougarje je podugo, ali relativno usko područje uz rijeku Ugar (do 1878. Brzica), između planina Vlašić i Ranča, sa 20-ak sela i zaselaka[[1]][[2]]. Prostire se od Vitovlja, ispod Ugârskih stijena, do utoka Ugra u duboki kanjon ispod Skender Vakufa i pritoke Ugrića. Nisko Pougarje je uz samu rijeku, a okolne padine u lokalnim okvirima se označavaju kao Visoko Pougarje.

Pougarje (osobito obronci Ranče) je bogato crnogoričnom i mješovitom listopadno-crnogoričnom šumom. Gornji i srednji dio sliva Ugra još uvijek ima karakter salmonidnih voda, sada su tu samo (potočna pastrmka) i prorijeđena mladica, a lipljan je (u nedavnoj prošlosti) iščezao. Nakon izgradnje HE Bočac, uzvodno sve dalje prodiru i ciprinide; u nekim sezonama sve do Vitovlja. U okolnim šumama obitava krupna divljač (lisica, vuk, medvjed[1]), a u gustišu pri ušću Ilomske, u zaštićenom lovačkom reviru, formirano je i hranilište za mesoždere (uključujući i jata gavranova). Krajolik ušća Ilomske je posebno atraktivan, sa dva vodopada, oko tri kilometra uzvodno[2] Arhivirano 2014-05-17 na Archive.is-u. Veći je visok čak 40 m, a (zbog konfiguracije terena) sasvim je neupadljiv sa okolnog platoa. Eksponirane prema Ranči, Ugârske i Imljanske stijene (uz Ilomsku, ispod sela Đênići i Màrići) predstavljaju golu (pretežno krečnjačku) matičnu stijenu[[3]][[4]][3][4][5]

Glavnina Pougarja je u općini Dobretići. Ušće Ilomske je nizvodno od Vitovlja[6][7][8] [9]. Uzvodno uz Ilomsku je selo Korićani i kanjon između Korićanskih stijena[10] i Imljamske visoravni.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Miroslav Džaja (1995): Pougarje i njegova okolica (monografija).
  2. Radovinović R., Bertić I., Ur. (1984): Atlas svijeta – Novi pogled na Zemlju. Sveučilišna zaklada Liber (sveska 16), Zagreb.
  3. Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  4. Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.