Poslovno ime

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Poslovno ime je naziv pod kojim privredno društvo obavlja poslovnu delatnost. Poslovno ime privrednog društva ne može da bude zamenjivo sa poslovnim imenom drugog privrednog društva, niti da izaziva zabunu o privrednom društvu ili o njegovoj delatnosti.[1]
Ono je obeležje privrednog društva kao celine, kao pravnog subjekta, a ne njegovih ogranaka. Navođenje poslovnog imena je obavezan sastojak osnivačkog akta društva, odnosno statuta, i ono se upisuje u Registar.[2]

Vrsta privrednog društva[uredi | uredi kod]

Pored poslovnog imena, obavezno je da stoji i oznaka vrste privrednog društva i to za:

Poslovno ime preduzetnika pored sadržaja njegovog ličnog imena, sadrži i oznaku – „P.R.“

Prema Zakonu o privrednim društvima (ZPD)[3], koji stupa na snagu 01. februara 2012, poslovno ime ime povezanih društava označava njihove oblike (holding, koncern, matično preduzeće, grupa). Ono ne sme da stvara zabunu o kakvom je povezivanju reč i odnosima povezanih preduzeća.

Poslovno ime pored obaveznih elemenata može da sadrži i sliku, simbol ili crtež tzv. dućanski znak, skraćeni naziv, ukoliko je to navedeno u osnivačkom aktu. Ime treba da bude izraženo na srpskom jeziku, ali može da glasi i na nekom stranom jeziku. Takođe, mora biti nedvosmisleno i jasno i nije dozvoljeno da njegov sadržaj vređa ustavni poredak i javni moral.

Ako u poslovno imenu želi da se navede ime i simboli domaće države ili nekog njenog regiona, neophodno je dobiti dozvolu nadležnog organa u datoj državi. U sadržini poslovnog imena se mogu naći i ime i simbol strane države ili međunarodne organizacije, ako je propisima države ili organizacije to dozvoljeno.

Takođe, u svom sadržaju može posedovati imena različitog tipa: lično, znamenitih i istorijskih ličnosti. Ukoliko se radi o imenu osobe koja je i dalje živa, neophodno je obezbediti njen pristanak. Ako se radi o licima koja su umrla, mora se dobiti dozvola nadležnog državnog organa, a ukoliko ta ličnost ima žive srodnike, neophodna je i njihova saglasnost do trećeg stepena srodstva u pravoj liniji.

Svakako, poslovno ime treba da održava delatnost kojom se bavi preduzeće.

Ukoliko je planirano poslovno ime već zauzeto tj. registrovano od strane društva koje obavlja istu delatnost, mora se odrediti novo ime.

Prema Zakonu o privrednim društvima (ZPD)[3] je zabranjeno da poslovno ime sadrži znakove kontrole robe i garancije kvaliteta. Ukoliko društvo ima ogranak koji posluje sa samostalnim ovlašćenjima, ono mora da sadrži poslovno ime društva i svoj naziv.

Elementi[uredi | uredi kod]

Obavezni elementi[uredi | uredi kod]

Poslovno ime svakog privrednog društva ili preduzetnika mora sadržati po samom zakonu neke elemente, u protivnom, registar ex officio [4] uskraćuje registraciju. U ove elemente spadaju:

Fakultativni elementi[uredi | uredi kod]

Poslovno ime svakog privrednog društva ili preduzetnika može, pored obaveznih elemenata, sadržati i neke neobavezne elemente radi veće distinktivnosti na tržištu. Izbor ovih elemenata u principu je slobodan. U ove elemente spadaju:

  • Razni dodaci u vidu crteža, boja, slika, skica ili pojedinih ukrasa, koji se mogu istovremeno koristiti i kao robni i uslužni žig.
  • Oznaka godine osnivanja

Ipak, iako je izbor ovih elemenata u principu slobodan, postoje neki elementi koji spadaju u ovu kategoriju, a koji se ne mogu sadržati u poslovnom imenu. U ove elemente spadaju: prvo, neistiniti podaci (godina osnivanja, vrsta privrednog društva itd.); drugo, oznake suprotne moralu; treće, službeni znakovi za kontrolu i garanciju kvaliteta. Puno poslovno ime preduzetnika sadrži sledeće elemente:

  1. Ime i prezime osnivača - preduzetnika
  2. Dodatak uz naziv (pr ili preduzetnik ili ortaci ili or)
  3. Delatnost
  4. Naziv preduzetnika (nije obavezan element poslovnog imena)
  5. Mesto i adresa poslovnog sedišta.[2]

Upotreba[uredi | uredi kod]

Poslovno ime privrednog društva upotrebljava se u poslovanju, pravnom prometu, a zatim, i u svakodnevnim poslovnopravnim komunikacijama sa trećim licima i na memorandumima. Pri toj upotrebi mora se naglasiti značaj poštovanja načela istinitosti. Poslovno ime mora se upotrebljavati kako je i registrovano, jer samo tako uživa pravnu zaštitu.

Drugi način upotrebe poslovnog imena je isticanje na poslovnim prostorijama. Zahtevanje isticanja poslovnog imena na poslovnim prostorijama ima svrhu da obavesti sva zainteresovana lica o mestu obavljanja delatnosti ili poslova privrednog društva.

Treći način upotrebe poslovnog imena je fakultativan – reč je o mogućnosti upotrebe(najčešće određenog dela) kao robnog ili uslužnog znaka ili zaštitnog znaka.[2] Privredno društvo može u poslovanju, pored poslovnog imena, da koristi i jedno ili više modifikovanih i/ili skraćenih poslovnih imena, ako su ta imena navedena u osnivačkom aktu, pod istim uslovima i na način pod kojima se koristi poslovno ime. Skraćeno (ili modifikovano) poslovno ime se registruje i ima istovetnu pravnu zaštitu kao i puno poslovno ime.[1]

Zaštita[uredi | uredi kod]

Poslovno ime privrednog društva uživa višestruku pravnu zaštitu: po samom Zakonu (ex officio), po osnovu postojanja opravdanog poslovnog interesa (tužba), po osnovu nelojalne utakmice i krivično pravno.

Svi elementi poslovnog imena uživaju podjednaku pravnu zaštitu, osim generičkih pojmova koji uopšte ne uživaju zaštitu (laboratorija, vino, podrum, agencija – „Jugo-laboratorija“ – drugo privredno društvo iste delatnosti može se zvati „Srbija-laboratorija“, što znači da element „Jugo“ uživa zaštitu ali ne i element „laboratorija“).
Zaštita poslovnog imena sastoji se u odbijanju zahteva za upis, u brisanju kasnije registrovanog poslovnog imena, u zabrani upotrebe tuđeg poslovnog imena (u pravnom prometu, na poslovnim prostorijama, kao robni ili uslužni žig ili zaštitni znak) i eventualno u naknadi štete koja je pričinjena i dokazana.[2]

Promena[uredi | uredi kod]

Poslovno ime privrednog društva menja se na način određen konstitutivnim aktima privrednog drušva i preduzetnika. Pod promenom poslovnog imena podrazumeva se kako promena u celini, tako i promena bilo kog njegovog elementa (brisanje postojećih ili dodavanjem novih ). Svaka promena poslovnog imena registruje se i objavljuje da bi proizvodila pravno dejstvo prema trećim licima.

Polazeći od načela slobodnog izbora poslovnog imena, svako privredno društvo je slobodno da izvrši promenu svog poslovnog imena, odnosno nekog od njegovih elemenata u svako doba. Ipak, načelo trajnosti poslovnog imena zahteva da se ne vrši njegova promena, pogotovo samog imena.

Do obavezne promene dolazi i odlukom nadležnog organa države ili teritorijalne jedinice (ili međunarodne organizacije ) o uskraćivanju odobrenja da se nosi njihovo ime ili zbog ovlašćenog uskraćivanja daljeg korišenja imena neke ličnosti. Poslovno ime mora se promeniti i ako je po tužbi zainteresovanog lica izrečena sudska zabrana dalje upotebe takvog poslovnog imena (ili njegovih delova ) nekom privrednom društvu ili preduzetniku. Van ovih slučajeva, promena poslovnog imena je fakultativna.[2]

Prenos[uredi | uredi kod]

Poslovno ime ne može biti u samostalnom pravnom prometu. Otuda se poslovno ime može prenositi samo zajedno sa preduzećem (biznis, delatnost) ili s bitnim pretežnim delom preduzeća ili prenosom samog nosioca preduzeća (preduzetnika, privredno društvo). Ako je reč o personalnom poslovnom imenu, za prenos je potrebna i saglasnost lica čije ime nosi, odnosno njegovih srodnika do određenog stepena srodstva.[2]

Jezik[uredi | uredi kod]

Poslovno ime privrednog društva je na srpskom jeziku i pismu koje je u službenoj upotrebi. Poslovno ime privrednog društva može biti i na stranom jeziku, odnosno može da sadrži i pojedine strane reči, ako one čine ime, odnosno poslovno ime ortaka, člana ili akcionara ili njihov robni ili uslužni žig, odnosno ako su uobičajene u srpskom jeziku ili ako za njih nema odgovarajuće reči u srpskom jeziku, odnosno ako se radi o rečima na mrtvom jeziku.[2]

Načela[uredi | uredi kod]

Iz celokupnog uređenja instituta poslovnog imena može se zaključiti da njegov pravni režim određuje više načela:

  • Načelo istinitosti: svi elementi poslovnog imena moraju odgovarati stvarnom stanju tj. biti istiniti;
  • Načelo javnosti: poslovno ime ističe se na poslovnim prostorijama, korisiti se na poslovnim papirima i registruje;
  • Načelo jedinstvenosti: jedno privredno društvo (ili preduzetnik ) mora imati samo jedno poslovno ime pod kojim istupaju svi njegovi organizacioni delovi, što ne isključuje da oni nose neke dalje elemente individualizacije (agencija, pogon, fabrika, poslovnica, motel, predstavništvo);
  • Načelo isključivosti (distinkcije): ranije upotrebljeno ili registrovano poslovno ime zaštićeno je od mogućnosti korišćenja istog ili sličnog imena od strane drugog privrednog društva (ili preduzetnika ) iste ili srodne delatnosti;
  • Načelo trajnosti: interesi poslovnog renomea zahtevaju da poslovno ime bude što trajnije, da se ne menja (pogotovu samo ime);
  • Načelo obaveznosti: svako privredno društvo (i preduzetnik ) mora imati svoje poslovno ime;
  • Načelo slobodnog izbora imena (uz određene izuzetke );
  • Načelo prvenstva: registruje se pod istim ili sličnim imenom, iste ili srodne delatnosti, ono privredno društvo (ili preduzetnik) koje se prvo prijavilo (izuzetno se registruje ono koje se kasnije prijavilo ako dokaže nesavesnost onog koje se prvo prijavilo).[2]

Nameravano (rezervisano) poslovno ime[uredi | uredi kod]

Osnivači koji nameravaju da osnuju privredno društvo u bliskoj budućnosti ili da postanu preduzetnici, mogu registrovati samo tzv. nameravano ime i bez osnivanja privrednog društva ili registracije delatnosti preduzetnika, s tim što se društvo (ili preduzetnik ) mora osnovati pod tim imenom u propisanom roku od upisa rezervisanog imena (moguće je i produženje tog roka, kao i prenos pravnim poslom na drugo lice tog imena ), a ako se to ne desi, briše se upis takvog poslovnog imena.[2]

Rezervacija imena[uredi | uredi kod]

Po prijemu registracione prijave osnivanja ili promene naziva, Registrator proverava da li je pod istim nazivom registrovan drugi privredni subjekt, odnosno da li je taj naziv već rezervisan u skladu sa ovim Zakonom. Preporučuje se da podnosioci registracionih prijava osnivanja privrednih društava ili prijava za promenu naziva postojećih društava, izvrše pretragu već registrovanih ili rezervisanih naziva pomoću Agencije za privredne registre, kako bi izbegli neželjeno odbacivanje zahteva za registraciju.[2]
Radi veće sigurnosti da će tačno određeni naziv koji želite da registrujete biti slobodan, možete se koristiti pravom iz člana 73. i člana 74. Zakona o registraciji privrednih subjekata kojima je propisano da zainteresovano lice može podneti registracionu prijavu rezervacije određenog naziva i dokaz o uplati naknade za rezervaciju naziva. Ako Registrator utvrdi da naziv iz prijave nije rezervisan ili registrovan i da je uz prijavu dostavljen dokaz o uplati naknade za rezervaciju naziva, izvršiće rezervaciju naziva u korist podnosioca prijave.[2]

Ograničenja[uredi | uredi kod]

Ograničenja korišćenja nacionalnih ili službenih imena i znakova[uredi | uredi kod]

  • Poslovno ime privrednog društva može da sadrži naziv domaće države ili teritorijalne jedinice, kao i njen grb, zastavu i druge državne ambleme ili oznake koje ih podražavaju, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa države ili teritorijalne jedinice.
  • Poslovno ime privrednog društva može da sadrži ime ili simbole strane države ili međunarodne organizacije, u skladu sa propisima te države, odnosno međunarodne organizacije.
  • Poslovno ime ne može da sadrži ili da podražava službene znakove za kontrolu i garanciju kvaliteta.[1]

Ograničenja korišćenja ličnih imena[uredi | uredi kod]

  • Poslovno ime privrednog društva može da sadrži ime ili deo imena fizičkog lica, uz njegovu saglasnost, a ako je to lice umrlo, uz saglasnost svih naslednika prvog naslednog reda.
  • Ako privredno društvo svojim poslovanjem ili na drugi način povređuje čast i ugled lica čije je ime uneto u njegovo poslovno ime, to lice, odnosno njegovi naslednici ako je ono umrlo, ima pravo da traži brisanje njegovog imena iz poslovnog imena društva.[1]

Ograničenja prenosa poslovnog imena[uredi | uredi kod]

  1. Poslovno ime može se preneti na drugo lice samo zajedno s prenosom privrednog društva koje pod tim poslovnim imenom posluje.
  2. Ako član privrednog društva čije je lično ime sadržano u poslovnom imenu prestane da bude član tog privrednog društva, to privredno društvo može nastaviti poslovanje pod istim poslovnim imenom samo uz njegovu saglasnost.
  3. Ako se privredno društvo prenese na drugo lice, za dalju upotrebu poslovnog imena pribavlja se saglasnost lica čije je lično ime sadržano u poslovnom imenu ili saglasnost njegovih naslednika do trećeg stepena srodstva u pravoj liniji.
  4. Odluka o promeni poslovnog imena donosi se na način određen osnivačkim aktom.[1]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Zakon o privrednim društvima Arhivirano 2010-09-20 na Wayback Machine-u, Datum pristupanja 13.12.2010.
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 Kompanijsko pravo, pravo privrednih društava Srbije i EU, Vasiljević Mirko, 2007, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Službeni glasnik, Beograd
  3. 3,0 3,1 Zakonu o privrednim društvima
  4. ex officio, Datum pristupanja 13.12.2010.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Nevenka Subotić-Konstantinović, Bosiljka Mijatović - Pravo (za IV razred ekonomske škole), ISBN: 978-86-17-14742-4, str. 11 i 12

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]