Razgovor:Bošnjaci – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Munjanes (razgovor | doprinos)
m brisanje šovinističkog komentara
recenzija članka
Red 1: Red 1:
{{razgovor zaglavlje}}
{{razgovor zaglavlje}}
Ljudi, ovo lici na farsu. Pa nije dat ni jedan dokaz da su razlicite verzije termina 'Bosnian, Bosniac, Bosniak...' na engleskom, nemackom ili kom vec jeziku, imale pre 200-300 godina znacenje koje smo im mi dali u poslednjem stolecu. Dakle, ako se u tim knjigama ili spisima koji su navedeni, ne spominje jasna razlika izmedju 'Bosniak' i 'inhabitants of Bosnia' onda sve ovo u veyi istorije termina treba brisati, ili ga staviti u drugaciji kontekst. Pozz, Miki.
Ljudi, ovo lici na farsu. Pa nije dat ni jedan dokaz da su razlicite verzije termina 'Bosnian, Bosniac, Bosniak...' na engleskom, nemackom ili kom vec jeziku, imale pre 200-300 godina znacenje koje smo im mi dali u poslednjem stolecu. Dakle, ako se u tim knjigama ili spisima koji su navedeni, ne spominje jasna razlika izmedju 'Bosniak' i 'inhabitants of Bosnia' onda sve ovo u veyi istorije termina treba brisati, ili ga staviti u drugaciji kontekst. Pozz, Miki.

== Recenzija članka ==

Ova Wikipedija ne bi trebala biti platforma putem koje se odašilju ideološki obilježene poruke i predstavljaju kao neutralne činjenice. Predočavati kao znanstvenu istinu diskurs koji nacionalistički političari nesmetano šire proteklih četvrt stoljeća je i opasno, bez obzira koliko takvi političari uvjerili ljude u istinitost vlastite naracije o naciji. Naša Wikipedija ne smije biti prosjek stavova laika o nekoj temi, nego mora biti znanstveno točna. Nažalost, mnoštvo stvari napisanih u članku "Bošnjaci" pokazuju da je riječ o pristranom članku koji ne bi smio biti na Wikipediji, a kamoli da se predlaže za "izabrani članak".

Preuzimanje s engleske Wikipedije nije samo za sebe garancija objektivnosti jer ima s naših prostora zanesenjaka koji su si zamislili da im je moto života misionirati svijetu "istinu" o vlastitoj naciji. Čini se da je jedan takav korisnik opsjednut člankom Bosniaks na en-wp jer zadnje dvije godine se bavi samo tim člankom, stotine prerađivanja je napravio, više od svih drugih korisnika zajedno. Isto je i kad se gleda količina MB koje je unio taj korisnik koji se potpisuje nickom [http://en.wikipedia.org/wiki/Special:Contributions/Norrskensst%C3%A4mmor Norrskensstämmor]. I na hr-wp se pokušalo implementirati ovaj članak, ali tamo je kompletno odbačen jer se na bošnjački nacionalizam gleda kao na konkurenciju hrvatskom nacionalizmu koji se preferira na toj Wikipediji.

Znanstveno je neutemeljeno predočavati kao da bošnjačka nacija (isto važi i za hrvatsku i za srpsku) postoji mnogo stoljeća unazad. A upravo to se čini u ovom članku kad se govori o: ''"odnosima sa svojim susjedima Srbima i Hrvatima kroz vijekove"''. Takav laički pristup pada u vodu kad se zna da je prva nacija na evropskom kontinentu napravljena tek u 18. stoljeću (francuska nacija). Tek kasnije su konstruirane druge nacije, npr. njemačka i talijanska u 19. stoljeću. Tada započinje pravljenje hrvatske nacije i srpske nacije, a završava se između dva svjetska rata. Makedonska i bošnjačka nacija se kreiraju u 20. stoljeću. Zašto naši nacionalizmi inzistiraju na stoljetnom postojanju vlastite nacije? Zato što time sugeriraju da je nacija zadana takva kakva je od davnina pa time sugeriraju prirodnost postojanja u sadašnjosti. Ta priča im treba da bi pravili koheziju vlastite grupe. U članku se kaže da se htjelo sredinom 19. stoljeća ''"očuvanje ujedinjene bošnjačke nacije (naroda)"'' kao da je već tada postojao taj narod/nacija, što je netočno.

Jedan podnaslov u članku čak glasi “Preporod”. Taj izraz se koristio namjerno u Zagrebu u 19. stoljeću da bi se sugeriralo da je nacija od davnina, samo je bila uspavana, a sad se ponovo rađa, preporađa, da bi se zamaglilo da se tek tada prvi put pravi nacija i da nema nečeg takvog u prošlosti.
Netočno se kaže da je u 19. st: ''"bilo vrijeme istovremenog ponovnog 'buđenja' srpskog i hrvatskog nacionalizma"''. Ne radi se o nečem ponovnom, nego se nacionalni pokret tek onda prvi put kreirao. Posezanje za izrazom "preporod" ili "ponovno buđenje" je propaganda nacionalističkih pokreta i ne treba ga biti u članku. U znanosti se netočan nacionalistički pristup, koji je ujedno i laički, naziva “primordijalistički”, a znanstveno utemeljen pristup stvaranju nacija “konstruktivistički”.

Netočno se kaže da Bošnjake karakterizira ''"pripadnosti islamu od 15. vijeka i 16. vijeka, općom kulturom, te bosanskim jezikom."'' Takvom tvrdnjom se projicira da su u ta davna stoljeća postojali Bošnjaci, čak prije Francuza. Podmeće se i da su govorili nekakvim zasebnim jezikom, a to ni danas nije istina. Isto se sugerira kad se kaže da je prije šest stoljeća ''"srpski, hrvatski i bosanski su postali jedni od diplomatskih jezika"''. Pa nisu to tada bili strani jezici (kao što nisu ni danas), a niti su tada postojali ti narodi koji danas postoje.

U poglavlju o jeziku se iznosi niz netočnih tvrdnji. Lažno se tvrdi da ''"Bošnjaci govore bosanski jezik, južnoslavenski jezik zapadne južnoslavenske podgrupe."''. Bošnjaci govore bosanskom standardnom varijantom koja je jedna od četiri ravnopravne varijante zajedničkog [[Policentrični standardni jezik|policentričnog standardnog jezika]], kojim govore i Bošnjacima susjedne nacije. Stoga se ne radi o međusobno razumljivim jezic'''ima''', kako se u članku tvrdi, jer to reći bi bila nebuloza: evo, mi svi se sasvim razumijemo i zato se ne radi o množini jezik'''a''', nego o zajedničkom jezik'''u'''. U nastavku se netočno kaže da ''"Standardni bosanski se smatra dosta sličnim srpskohrvatskom jeziku"''. Time se izrekla velika laž. Kao da postoji neki srpskohrvatski koji se razlikuje od bosanskog standarda. Međutim, srpskohrvatski se uvijek ostvaruje u nekoj od svoje četiri varijante. Nije srpskohrvatski mješavina svojih varijanti, kao što ni engleski nije mješavina, nego se ostvaruje ili u britanskoj standardnoj varijanti, ili u američkoj, ili u kanadskoj, ili u australijskoj. Postojećom tvrdnjom u članku se negira ova Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku kao da ona isključuje pisanje na bosanskoj varijanti, a analogno tome i na drugim nacionalnim varijantama. Kaže se time ujedno i da je srpskohrvatski neki izumrli jezik. I sve to je napisano ni manje ni više nego na srpskohrvatskoj Wikipediji, u kojoj je lijepo rečeno u drugom članku da je bosanski ''"standardizirana varijanta srpskohrvatskog jezika"''. Na Pijaci je već sve objašnjeno i [http://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0/15#Ime_na.C5.A1e_Vikipedije postignut je koncenzus] o imenu ove Wikipedije.

Korištenje naziva "bosanski jezik" u predstandardizacijskom periodu, dakle prije kraja 19. stoljeća, nema težinu kad se govori o standardnom jeziku. Prije standardizacije su se pojavljivali i razni drugi lokalni nazivi poput slavonski jezik, dalmatinski, ilirski, slovinski. Ovako se hoće sugerirati nekakav povijesni kontinuitet prije postojanja standardnog jezika i prije nastanka moderne lingvistike koja mu je u 19. st. dala i znanstveno ime. I imitira se ista metoda za kojom posežu i hrvatski i srpski nacionalisti takmičeći se koji naziv je drevniji, a to je znanstveno irelevantno za ime standardnog jezika. Zamjera se, nadalje, nazivu "srpskohrvatski jezik" što nema i bosansku komponentu pa ga se zato u članku naziva "kontraverznim". Takvim shvaćanjem se pokazuje da se netočno poistovjećuje jezik i nacija, a to je nedopustivo danas u 21. stoljeću. Nemamo njemačko-austrijsko-švicarski jezik, namamo britansko-američko-australijski jezik, a svejedno se radi o zasebnim nacijama. Većina nacija u svijetu govori jezik kojim govori i neka druga nacija. A u članku bi ispalo da su nazivi njemački jezik i engleski jezik kontraverzni jer se po logici domaćih nacionalista svaka nacija mora vidjeti u imenu jezika. Zanimljivo je da se u članku ne predlaže navođenje i crnogorske komponente. Međutim, nabrajanjem svih nacija koje govore zajednički jezik izgubili smo postojanje naziva kojim se kaže da se radi o zajedničkom jeziku, jer nabrajanje više nije naziv nego popis različitih jezika, a to ne odgovara realnom stanju stvari. Zato se u lingvistici koristi kao naziv najčešće jednodijelni naziv, obično po najpoznatijoj grupi koja govori neki jezik, ili, rjeđe, dvodijelni naziv kojim se imenuju rubovi područja jezika u koji je uključeno i ono što je između tih rubova, kao na primjer indoevropski u koji je uključen i armenski i perzijski koji se nalaze između Indije i Evrope. Takvih dvodijelnih naziva jezika ima na svim kontinentima. A nabrajanje tri ili više oznaka više nije naziv, niti se nazivom trebaju svi nabrajati. Nećemo valjda poistovjećivati naciju i jezik po bolesnoj logici Adolfa Hitlera koji je anektirao Austriju, jer ih je proglasio Nijemcima zato što govore istim jezikom. Austrijanci zbog toga nakon rata sedam godina nisu u školama jezik nazivali njemačkim, nego "jezik nastave", kako je pisalo i u svjedodžbama iz onog vremena. Ali nakon toga je ponovo postalo normalno imenovati jezik njemačkim. A kod nas je prošlo trostruko više vremena od rata, a i dalje se nacija i jezik neosnovano poistovjećuju. Korisnik ove Wikipedije koji je napravio preko 90 posto članka "Bošnjaci" je [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Munjanes&diff=9463741&oldid=9184230 upravo danas na svojoj korisničkoj stranici] napisao:

*''"Ovaj korisnik ne podržava naziv jezika "srpsko-hrvatski" jer ne ubraja Bosance."''

Zamislimo nekog Austrijanca koji bi na njemačkoj Wikipediji napisao: ''"Ovaj korisnik ne podržava naziv jezika "njemački" jer ne ubraja Austrijance"''. Očito takva osoba krivo poistovjećuje naciju i jezik kad očekuje nužnost nacionalne oznake u nazivu jezika. Takva osoba je očito promašila stoljeće u kojem živi i nema dodira sa znanošću i s realnošću u svijetu.

Navijački prema jednoj religiji se u članku kaže ''"islamizacija bosanskog stanovništva nije bila rezultat nasilnih metoda konverzije, već je, velikom većinom, ona bila mirna i dobrovoljna"'', dok Muslimani u Slavoniji ''"koji su ostali su prisilno konvertirani na katoličanstvo"'' - za ovo posljednje nije u članku navedena referencirana potvrda.

Poglavlje "Genetika" je preopširno i time sugerira kao da je bošnjački kolektiv nešto genetski kompaktno, a genetski se ne razlikuje od drugih naroda s kojima živi, a u principu ni od drugih Evropejaca. Predrasuda je da je nacija grupa ljudi povezana zajedničkim porijeklom. To je mit koji je znanost odbacila.

Govori se u članku o vršenju ''"etničkog čišćenja i genocida u BiH, a koje su izvršili Srbi i Hrvati u BiH"'', i nastavlja se u istom stilu: ''"Tokom rata Bošnjaci su bili predmet etničkog čišćenja i genocida izvršenih od strane bosanskih Hrvata i bosanskih Srba, a naročito Srba."'' Ove rečenice su neprihvatljive jer optužuju nacionalne kolektive za zločine, a ne pojedince i ideologe koji su poticali zločine. Među bosanskim Hrvatima i Srbima ima i onih koji nisu odobravali zločine i čak su aktivno pomagali Bošnjacima da ne stradaju u ratu. Znači li to da zato što oni nisu činili i poticali genocid mi njih izbacujemo iz hrvatskog ili srpskog nacionalnog korpusa? S kojim pravom to činimo?

Fotografija kako bošnjački civil leži na cesti i u njega je uperen pištolj u rukama osobe srpske nacionalnosti izaziva najezdu negativnih emocija jer se zna da će Bošnjak nekoliko sekundi kasnije biti mrtav, a mi to ne možemo spriječiti. Takvoj "šok" fotografiji nije mjesto u članku koji treba hladno i trezveno iznositi činjenice. Pored mržnje prema nacijama koje su u tekstu optužene za etničko čišćenje i genocid, fotografija ističe postojanje neprijatelja, patnje i žrtve, što sve koristi bošnjačkim nacionalističkim političarima. Tako da tom fotografijom idemo na ruku jednom nacionalizmu umjesto da budemo maksimalno neutralni bez poticanja emocija.

Ovo je bilo samo nekoliko ilustracija pristranosti i netočnosti članka, koji stoga nikako nije uzorit. Čak i da je napisan potpuno drugačije, principijelno ne bi bilo mudro proglašavati izabranim člankom neki članak o Hrvatima, Srbima, Bošnjacima ili Crnogorcima zbog međunacionalnih tenzija koje sa sobom povlače te teme.--[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 17:42, 26 mart-ожујак 2015 (CET)

Verzija na datum 26 mart 2015 u 17:43

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Bošnjaci.
Rad na člancima


Ljudi, ovo lici na farsu. Pa nije dat ni jedan dokaz da su razlicite verzije termina 'Bosnian, Bosniac, Bosniak...' na engleskom, nemackom ili kom vec jeziku, imale pre 200-300 godina znacenje koje smo im mi dali u poslednjem stolecu. Dakle, ako se u tim knjigama ili spisima koji su navedeni, ne spominje jasna razlika izmedju 'Bosniak' i 'inhabitants of Bosnia' onda sve ovo u veyi istorije termina treba brisati, ili ga staviti u drugaciji kontekst. Pozz, Miki.

Recenzija članka

Ova Wikipedija ne bi trebala biti platforma putem koje se odašilju ideološki obilježene poruke i predstavljaju kao neutralne činjenice. Predočavati kao znanstvenu istinu diskurs koji nacionalistički političari nesmetano šire proteklih četvrt stoljeća je i opasno, bez obzira koliko takvi političari uvjerili ljude u istinitost vlastite naracije o naciji. Naša Wikipedija ne smije biti prosjek stavova laika o nekoj temi, nego mora biti znanstveno točna. Nažalost, mnoštvo stvari napisanih u članku "Bošnjaci" pokazuju da je riječ o pristranom članku koji ne bi smio biti na Wikipediji, a kamoli da se predlaže za "izabrani članak".

Preuzimanje s engleske Wikipedije nije samo za sebe garancija objektivnosti jer ima s naših prostora zanesenjaka koji su si zamislili da im je moto života misionirati svijetu "istinu" o vlastitoj naciji. Čini se da je jedan takav korisnik opsjednut člankom Bosniaks na en-wp jer zadnje dvije godine se bavi samo tim člankom, stotine prerađivanja je napravio, više od svih drugih korisnika zajedno. Isto je i kad se gleda količina MB koje je unio taj korisnik koji se potpisuje nickom Norrskensstämmor. I na hr-wp se pokušalo implementirati ovaj članak, ali tamo je kompletno odbačen jer se na bošnjački nacionalizam gleda kao na konkurenciju hrvatskom nacionalizmu koji se preferira na toj Wikipediji.

Znanstveno je neutemeljeno predočavati kao da bošnjačka nacija (isto važi i za hrvatsku i za srpsku) postoji mnogo stoljeća unazad. A upravo to se čini u ovom članku kad se govori o: "odnosima sa svojim susjedima Srbima i Hrvatima kroz vijekove". Takav laički pristup pada u vodu kad se zna da je prva nacija na evropskom kontinentu napravljena tek u 18. stoljeću (francuska nacija). Tek kasnije su konstruirane druge nacije, npr. njemačka i talijanska u 19. stoljeću. Tada započinje pravljenje hrvatske nacije i srpske nacije, a završava se između dva svjetska rata. Makedonska i bošnjačka nacija se kreiraju u 20. stoljeću. Zašto naši nacionalizmi inzistiraju na stoljetnom postojanju vlastite nacije? Zato što time sugeriraju da je nacija zadana takva kakva je od davnina pa time sugeriraju prirodnost postojanja u sadašnjosti. Ta priča im treba da bi pravili koheziju vlastite grupe. U članku se kaže da se htjelo sredinom 19. stoljeća "očuvanje ujedinjene bošnjačke nacije (naroda)" kao da je već tada postojao taj narod/nacija, što je netočno.

Jedan podnaslov u članku čak glasi “Preporod”. Taj izraz se koristio namjerno u Zagrebu u 19. stoljeću da bi se sugeriralo da je nacija od davnina, samo je bila uspavana, a sad se ponovo rađa, preporađa, da bi se zamaglilo da se tek tada prvi put pravi nacija i da nema nečeg takvog u prošlosti. Netočno se kaže da je u 19. st: "bilo vrijeme istovremenog ponovnog 'buđenja' srpskog i hrvatskog nacionalizma". Ne radi se o nečem ponovnom, nego se nacionalni pokret tek onda prvi put kreirao. Posezanje za izrazom "preporod" ili "ponovno buđenje" je propaganda nacionalističkih pokreta i ne treba ga biti u članku. U znanosti se netočan nacionalistički pristup, koji je ujedno i laički, naziva “primordijalistički”, a znanstveno utemeljen pristup stvaranju nacija “konstruktivistički”.

Netočno se kaže da Bošnjake karakterizira "pripadnosti islamu od 15. vijeka i 16. vijeka, općom kulturom, te bosanskim jezikom." Takvom tvrdnjom se projicira da su u ta davna stoljeća postojali Bošnjaci, čak prije Francuza. Podmeće se i da su govorili nekakvim zasebnim jezikom, a to ni danas nije istina. Isto se sugerira kad se kaže da je prije šest stoljeća "srpski, hrvatski i bosanski su postali jedni od diplomatskih jezika". Pa nisu to tada bili strani jezici (kao što nisu ni danas), a niti su tada postojali ti narodi koji danas postoje.

U poglavlju o jeziku se iznosi niz netočnih tvrdnji. Lažno se tvrdi da "Bošnjaci govore bosanski jezik, južnoslavenski jezik zapadne južnoslavenske podgrupe.". Bošnjaci govore bosanskom standardnom varijantom koja je jedna od četiri ravnopravne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika, kojim govore i Bošnjacima susjedne nacije. Stoga se ne radi o međusobno razumljivim jezicima, kako se u članku tvrdi, jer to reći bi bila nebuloza: evo, mi svi se sasvim razumijemo i zato se ne radi o množini jezika, nego o zajedničkom jeziku. U nastavku se netočno kaže da "Standardni bosanski se smatra dosta sličnim srpskohrvatskom jeziku". Time se izrekla velika laž. Kao da postoji neki srpskohrvatski koji se razlikuje od bosanskog standarda. Međutim, srpskohrvatski se uvijek ostvaruje u nekoj od svoje četiri varijante. Nije srpskohrvatski mješavina svojih varijanti, kao što ni engleski nije mješavina, nego se ostvaruje ili u britanskoj standardnoj varijanti, ili u američkoj, ili u kanadskoj, ili u australijskoj. Postojećom tvrdnjom u članku se negira ova Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku kao da ona isključuje pisanje na bosanskoj varijanti, a analogno tome i na drugim nacionalnim varijantama. Kaže se time ujedno i da je srpskohrvatski neki izumrli jezik. I sve to je napisano ni manje ni više nego na srpskohrvatskoj Wikipediji, u kojoj je lijepo rečeno u drugom članku da je bosanski "standardizirana varijanta srpskohrvatskog jezika". Na Pijaci je već sve objašnjeno i postignut je koncenzus o imenu ove Wikipedije.

Korištenje naziva "bosanski jezik" u predstandardizacijskom periodu, dakle prije kraja 19. stoljeća, nema težinu kad se govori o standardnom jeziku. Prije standardizacije su se pojavljivali i razni drugi lokalni nazivi poput slavonski jezik, dalmatinski, ilirski, slovinski. Ovako se hoće sugerirati nekakav povijesni kontinuitet prije postojanja standardnog jezika i prije nastanka moderne lingvistike koja mu je u 19. st. dala i znanstveno ime. I imitira se ista metoda za kojom posežu i hrvatski i srpski nacionalisti takmičeći se koji naziv je drevniji, a to je znanstveno irelevantno za ime standardnog jezika. Zamjera se, nadalje, nazivu "srpskohrvatski jezik" što nema i bosansku komponentu pa ga se zato u članku naziva "kontraverznim". Takvim shvaćanjem se pokazuje da se netočno poistovjećuje jezik i nacija, a to je nedopustivo danas u 21. stoljeću. Nemamo njemačko-austrijsko-švicarski jezik, namamo britansko-američko-australijski jezik, a svejedno se radi o zasebnim nacijama. Većina nacija u svijetu govori jezik kojim govori i neka druga nacija. A u članku bi ispalo da su nazivi njemački jezik i engleski jezik kontraverzni jer se po logici domaćih nacionalista svaka nacija mora vidjeti u imenu jezika. Zanimljivo je da se u članku ne predlaže navođenje i crnogorske komponente. Međutim, nabrajanjem svih nacija koje govore zajednički jezik izgubili smo postojanje naziva kojim se kaže da se radi o zajedničkom jeziku, jer nabrajanje više nije naziv nego popis različitih jezika, a to ne odgovara realnom stanju stvari. Zato se u lingvistici koristi kao naziv najčešće jednodijelni naziv, obično po najpoznatijoj grupi koja govori neki jezik, ili, rjeđe, dvodijelni naziv kojim se imenuju rubovi područja jezika u koji je uključeno i ono što je između tih rubova, kao na primjer indoevropski u koji je uključen i armenski i perzijski koji se nalaze između Indije i Evrope. Takvih dvodijelnih naziva jezika ima na svim kontinentima. A nabrajanje tri ili više oznaka više nije naziv, niti se nazivom trebaju svi nabrajati. Nećemo valjda poistovjećivati naciju i jezik po bolesnoj logici Adolfa Hitlera koji je anektirao Austriju, jer ih je proglasio Nijemcima zato što govore istim jezikom. Austrijanci zbog toga nakon rata sedam godina nisu u školama jezik nazivali njemačkim, nego "jezik nastave", kako je pisalo i u svjedodžbama iz onog vremena. Ali nakon toga je ponovo postalo normalno imenovati jezik njemačkim. A kod nas je prošlo trostruko više vremena od rata, a i dalje se nacija i jezik neosnovano poistovjećuju. Korisnik ove Wikipedije koji je napravio preko 90 posto članka "Bošnjaci" je upravo danas na svojoj korisničkoj stranici napisao:

  • "Ovaj korisnik ne podržava naziv jezika "srpsko-hrvatski" jer ne ubraja Bosance."

Zamislimo nekog Austrijanca koji bi na njemačkoj Wikipediji napisao: "Ovaj korisnik ne podržava naziv jezika "njemački" jer ne ubraja Austrijance". Očito takva osoba krivo poistovjećuje naciju i jezik kad očekuje nužnost nacionalne oznake u nazivu jezika. Takva osoba je očito promašila stoljeće u kojem živi i nema dodira sa znanošću i s realnošću u svijetu.

Navijački prema jednoj religiji se u članku kaže "islamizacija bosanskog stanovništva nije bila rezultat nasilnih metoda konverzije, već je, velikom većinom, ona bila mirna i dobrovoljna", dok Muslimani u Slavoniji "koji su ostali su prisilno konvertirani na katoličanstvo" - za ovo posljednje nije u članku navedena referencirana potvrda.

Poglavlje "Genetika" je preopširno i time sugerira kao da je bošnjački kolektiv nešto genetski kompaktno, a genetski se ne razlikuje od drugih naroda s kojima živi, a u principu ni od drugih Evropejaca. Predrasuda je da je nacija grupa ljudi povezana zajedničkim porijeklom. To je mit koji je znanost odbacila.

Govori se u članku o vršenju "etničkog čišćenja i genocida u BiH, a koje su izvršili Srbi i Hrvati u BiH", i nastavlja se u istom stilu: "Tokom rata Bošnjaci su bili predmet etničkog čišćenja i genocida izvršenih od strane bosanskih Hrvata i bosanskih Srba, a naročito Srba." Ove rečenice su neprihvatljive jer optužuju nacionalne kolektive za zločine, a ne pojedince i ideologe koji su poticali zločine. Među bosanskim Hrvatima i Srbima ima i onih koji nisu odobravali zločine i čak su aktivno pomagali Bošnjacima da ne stradaju u ratu. Znači li to da zato što oni nisu činili i poticali genocid mi njih izbacujemo iz hrvatskog ili srpskog nacionalnog korpusa? S kojim pravom to činimo?

Fotografija kako bošnjački civil leži na cesti i u njega je uperen pištolj u rukama osobe srpske nacionalnosti izaziva najezdu negativnih emocija jer se zna da će Bošnjak nekoliko sekundi kasnije biti mrtav, a mi to ne možemo spriječiti. Takvoj "šok" fotografiji nije mjesto u članku koji treba hladno i trezveno iznositi činjenice. Pored mržnje prema nacijama koje su u tekstu optužene za etničko čišćenje i genocid, fotografija ističe postojanje neprijatelja, patnje i žrtve, što sve koristi bošnjačkim nacionalističkim političarima. Tako da tom fotografijom idemo na ruku jednom nacionalizmu umjesto da budemo maksimalno neutralni bez poticanja emocija.

Ovo je bilo samo nekoliko ilustracija pristranosti i netočnosti članka, koji stoga nikako nije uzorit. Čak i da je napisan potpuno drugačije, principijelno ne bi bilo mudro proglašavati izabranim člankom neki članak o Hrvatima, Srbima, Bošnjacima ili Crnogorcima zbog međunacionalnih tenzija koje sa sobom povlače te teme.--Argo (razgovor) 17:42, 26 mart-ожујак 2015 (CET)