Posavski partizanski odred (Srbija)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Posavski narodnooslobodilački partizanski odred formiran je krajem avgusta 1941. godine izdvajanjem posavskih četa iz Kosmajsko-posavskog odreda, osnovanog 1-2. jula 1941. godine.[1] Komandant odreda je bio Koča Popović, narodni heroj, a politički komesar Bora Marković narodni heroj.

Koča Popović, španski borac i komandant odreda

Posavski partizanski odred je bio jedan od najjačih odreda tokom ustanka u Srbiji 1941. godine. Na vrhuncu snage je brojao 2.600 boraca. Teren na kome je ovaj odred operisao je ravan, te je odred upotrebljavao specijalan način ratovanja, razbijen u male vodove vršio je uspešne napade duž komunikacija.

Posavski partizanski odred vodio je nebrojne borbe, svakodnevno vršeći napade na nemačke kolone. On je ometao plovidbu brodova na Savi i jedno vreme bio potpuno prekinuo plovidbu Savom.

14. avgusta 1941. godine, borci Posavskog partizanskog odreda ubili su nemačkog komandanta grada Šapca i njegovu oružanu pratnju. Dan kasnije, Nemci su za odmazdu streljali 56 ljudi iz Beograda i Skele, selo Skelu spalili (vidi masakr u Skeli).

Zasedama na komunikacijama Posavski odred je ne samo zadao velike gubitke neprijatelju, već je mnogo pomogao pri blokadi Valjeva. Komunikacija Beograd-Valjevo, obalu Save i teritoriju između Valjeva, Šapca i Obrenovca držao je Posavski odred. Štab Posavskog odreda bio je jedno vreme smešten u oslobođenom Ubu.

Krajem oktobra 1941. godine Posavski odred je vodio frontalne borbe s Nemcima. U ovim borbama Nemci su pretrpeli velike gubitke. Vrhovni štab je poslao odredu municiju iz Užica, ali su četnici kod Karana napali transport i zaplenili municiju. Municija Posavskom odredu nije stigla, i on je pod pritiskom Nemaca, a bez municije, bio prisiljen da se povuče na teritoriju zapadne Srbije.

Posle pada Užičke republike i povlačenja Vrhovnog štaba NOPOJ-a u Sandžak, delovi Posavskog odreda ulaze u satav Šestog (beogradskog) bataljona Prve proleterske udarne brigade.

Literatura[uredi | uredi kod]

Partizanska spomenica 1941. Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.

Izvori[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]