Porez na dohodak

Izvor: Wikipedia

Porez na dohodak je jedan od suvremenijih, modernih poreza današnjice.

Povijest poreza na dohodak[uredi - уреди]

Prvi oblik poreza na dohodak uveden je u 18. st. kada je William Pitt mlađi (biografija na eng.) uveo cedularni oblik poreza na dohodak jer su mu trebala sredstva zbog ratovanja Velike Britanije i Francuske.

Obilježja poreza na dohodak[uredi - уреди]

  • izvor, osnovica i objekt poreza je sam dohodak
  • u svijetu ne postoji jedinstvena definicija dohotka
  • oporezuje se neto dohodak
  • oporezuje se stvarno ostvareni dohodak, a ne pretpostavljeni dohodak
  • oporezuje se neovisno od svrhe i trošenja dohotka i neovisno od izvora od kojeg je ostvaren
  • glavni predstavnik subjektivnog poreza
  • postojanje raznih poreznih olakšica i oslobođenja
  • skup porez za državu i poreznu administraciju

Oblici poreza na dohodak[uredi - уреди]

  1. Britanski (cedularni ili analitički)
    → najprije su se oporezivali pojedini dijelovi dohotka (ceduli) primjenom proporcionalne porezne stope, a tada se dopunskim porezom oporezuje ukupni dohodak primjenom progresivne porezne stope kada prelazi zakonski dopuštenu visinu.
    Hrvatska ga je koristila do 1993. godine.
  2. Germanski (sintetički)
    → oporezuju se ukupni dohodak primjenom progresivne porezne stope.
    → primjenjuje se u većini zemalja, pa i u Hrvatskoj od 1993.
  3. Romanski
    → kombinacija britanskog i germanskog oblika.
    → dio dohotka se oporezuje proporcionalnom ili progresivnom poreznom stopom ili kombinacijom tih stopa. Dopunskim porezom se oporezuje ukupan dohodak primjenom progresivne porezne stope ako prelazi zakonom utvrđenu visinu.