Poplava u Zagrebu 1964.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Poplavom zahvaćena Savska cesta nedaleko od raskršća s Avenijom bratstva i jedinstva (Zagreb, 1964)

Poplava u Zagrebu 1964., poplava koja se dogodila u Zagrebu u noći s 25. na 26.10. 1964., uzrokovana bujanjem Save i probijanjem savskih nasipa. Poplavom je bila zahvaćena trećina Zagreba i u njoj je smrtno stradalo 17 ljudi, a 65 je ranjeno.[1] Poplave su obuhvatile područje na kojem je živjelo 180.000 stanovnika, dok se vodostaj Save popeo na 512 cm.[2] Najviše su stradala naselja Trešnjevka, Trnje, Peščenica i Novi Zagreb.[1]

Kronologija[uredi | uredi kod]

Dugotrajne kiše u gornjem toku rijeke Save uzrokovale su porast vodostaja rijeke. Vodostaj Save rastao je nezadrživo od nedjelje, 25.10. 1964., a vrhunac je bio dostignut u noći s nedjelje na ponedjeljak, 26.10.[1] U jutarnjim satima rijeka se probila iz korita i izlila na više od šest tisuća hektara užega gradskog područja na kojem je stanovalo 183 tisuće Zagrepčana.[1] U starom dijelu Zagreba uzbunu su oglasila zvona, dok u ostatku grada nije oglašena nikakva uzbuna.[1] Vijesti na radiju i televiziji također su kasno objavljene.[1]

U osam sati ujutro zabilježen je vodostaj od 514 centimetara.[1] Premda je stanovništvo bilo organizirano za brzo podizanje privremenih nasipa i spašavanje ljudi koji su nagrnuli u više dijelove grada, voda je uspjela prodrijeti u trošne trnjanske i trešnjevačke kuće, ali i u tek izgrađene nebodere, čime su počinjene znatne štete na tim objektima.[1] Posljednja zapreka bujici bile su vreće pijeska postavljene kraj Studentskog centra.[1] Savskom cestom, umjesto tramvaja, vozili su čamci.[1]

Čitav južni dio Zagreba u dužini od 14 kilometara i u širini od 1 do 4 kilometara bio je prekriven vodom, što je 49 km2 užeg gradskog područja. Za pomoć su bile organizirane i zračne snage. Helikoptersko pristanište nalazilo se pred gradskom vijećnicom u kojoj je bio smješten gradski štab za obranu od poplave, komandno mjesto za borbu protiv poplave. Najveću pomoć u ublažavanju posljedica poplave pružale su snage JNA. Studentski domovi ispunjeni studentima bili su odsječeni od ostatka grada visokom vodom koja ih je okružila. Glavno prometno sredstvo tada su bili splavovi i čamci, a u poplavljenim dijelovima s nižim vodostajem bicikli.

Posljedice[uredi | uredi kod]

U Zagreb je pomoć stizala iz svih krajeva svijeta.[1] Posljedice poplave bile su katastrofalne, nabujala Sava poplavila je trećinu Zagreba.[1] 40.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom, potpuno je uništeno je 10.000 stanova, 3.297 gospodarskih zgrada, 61 trafostanica, oštećeno je 120 poduzeća, 2 kilometra autoputa, izgubljeno je 65 % građevinskog materijala iz skladišta, a štete su nanijete i na niz drugih materijalnih i kulturnih dobara.[1] Procjenjuje se da su ukupne štete iznosile 100 milijardi jugoslavenskih dinara ili 8,19 % nacionalnog dohotka u SR Hrvatskoj. Oko 13.000 učenika i studenata je ostalo bez svojih školskih i studentskih prostora. Uništeno je oko 65 % opreme i materijala građevinske industrije grada Zagreba. Poplavljeno je oko 350 kilometara cesta.[3]

Poslije poplave bilo je odlučeno da se podigne trajni nasip i uredi korito Save u onom dijelu kojem rijeka protječe kroz grad, uz obrambene nasipe brane od poplava i odteretnim kanalima.[4]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 50 godina od velike poplave u Zagrebu. HRT. Objavljeno 26.10. 2014. Pristupljeno 26. 10. 2014.
  2. Vlatka Polšak Palatinuš (20.9. 2010). „Pogledajte katastrofalnu poplavu iz 1964.”. tportal.hr. 
  3. „Poplava 1964.”. 
  4. „Ovako je Zagreb izgledao na DANAŠNJI DAN prije 49 godina”. dnevnik.hr. 25.10. 2013. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]