Pidna
| Pydna (Πύδνα) | |
|---|---|
| Lokacija | |
 |
|
| Koordinate | Koordinate: |
| Vremenska zona: | EET/EEST (UTC+2/3) |
| Visina (centar): | 78 m (256 ft) |
| Vlasti | |
| Država: | Grčka |
| Periferija: | Centralna Makedonija |
| Prefektura: | Pieria |
| Statistike o stanovništvu (godine 2001) | |
| Uže gradsko jezgro | |
| - Stanovništvo: | 4,012 |
| Kodovi | |
| Poštanski kodovi: | 600 64 |
| Pozivni brojevi: | 23510 |
| Kodovi registarskih tablica: | KN |
 |
|
Pidna (na grčkom: Πύδνα, Pydna, ranije i Púdna), bila je grčki grad u drevnoj Makedoniji, najvažniji u oblasti Pieria. Suvremena Pidna je ruralna općina i obalni gradić na sjeveroistočnom dijelu prefekture Pierija. Pidna je smještena na plodnom zemljištu sjeverno od Pierijske ravnice. Na zapadu dominiraju brda i planine, dok se na istoku nalaze plaže Termijskog zaljeva. Pidna je cestom GR-1/E75 povezana s Kitrosom. Smještena je sjeverno od Larise, sjeveroistočno od Katerinija, na jugoistoku od Vierije i zapadno od Soluna.
Sadržaj/Садржај |
Najbliža mjesta [uredi - уреди]
Drevna Pidna [uredi - уреди]
Pidnu su osnovali Eubejci početkom 7. vijeka pne. Grad je osvojio Aleksandar I Makedonski ali je kasnije (prema Tukididu I.131.1) povratio svoju nezavisnost. Atenjani su ga opsjeli 432. pone. Pidnu je pod makedonsku vlast godine 410. pne. vratio Arhelaj, te ga premjestio dvanaest stadija u unutrašnjost (Diodor 13.14). Atenjani su ponovno zauzeli Pidnu godine 364. pne, ali ju je osam godina kasnije osvojio Filip II Makedonski, usprkos tajnog dogovora kojim se priznaje atenska vlast. Pidnu je Aleksandar Veliki opustošio prilikom svog marša na Perziju, pri čemu je opljačkane i spaljeno 5 riznica. Godine 317. pne. Kasandar je opsjeo i osvojio Pidnu, te je dao pogubiti kraljicu-majku Olimpijadu, koja je tamo bila pokušala pronaći utočište.
Pidna je također poznata kao poprište velike bitke kod Pidne (22. jun 168. pne.), u kojoj je rimski general Emilije Paul porazio kralja Perzeja, te tako prekinuo vladavinu dinastije Antigonida nad Makdonijom.
O tome gdj se točno nalazio grad vlada spor među historičarima - neki navode današnje selo Kitros a drugi Aloniju.
U području Pidne je Léon Heuzey za vrijeme arheološke ekspedicije 1867. godine pronašao drevnu makedonsku grobnicu
Suvremena Pyina [uredi - уреди]
Pidna je danas gradić u blizini arheološkog nalazišta. U njemu se nalazi osnovna škola, banke, poštanski uredi, sportki objekti i tradicionalna "Plateia" - grčkitrg.
Stanovništvo kroz historju [uredi - уреди]
| Godina | Stanovništvo | Promjena | Stanovništvo općine (ili otoka) | Promjena |
|---|---|---|---|---|
| 1981 | 1.882 | - | - | - |
| 1991 | 1.789 | -93 | 4,678 | - |
Reference [uredi - уреди]
- Léon Heuzey, H. Daumet, Mission archéologique de Macédoine (Archaeological Mission in Macedonia), Paris, 1876, 239-266.
- R. Danoff, RE s. v. "Pydna", Suppl. X (1965), 833-842.
Eksterni linkovi [uredi - уреди]
- Livius, Pydna by Jona Lendering (ancient history of Pydna)
- Ancient Pydna
- http://www.factmonster.com/ce6/history/A0840609.html
- Mapquest - Pydna, street map not yet available
- [1] The Battle of Pydna
- The Third Macedonian War and the Battle of Pydna (168 BC) by John Foss
