Pariški edikt

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Pariski edikt)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Klotarov edikt (latinski: Edictum Chlotarii), poznatiji kao Pariški edikt (francuski: L'édit de Paris) je edikt koji je 18. oktobra 614 (ili 615) donio franački kralj Klotar II i njime nastojao regulirati državnu upravu, odnosno prava i obaveze podanika svoje države, nedavno ujedinjene nakon poluvjekovnog građanskog rata među članovima vladajuće dinastije Merovinga. Za edikt je karakteristično da se njime kralj Klotar odriče dijela svojih ovlasti u korist plemstva, pa neki taj dokument smatraju pravnom podlogom za feudalni poredak koji je dominirao Zapadnom Evropom sljedećih hiljadu godina; drugi ga smatraju svojevrsnom poveljom prava koja se može usporediti sa engleskom Magna Chartom, iako taj stav nije općeprihvaćen.

Edikt je, između ostalog, kralju zabranio da bira biskupe na franačkoj teritoriji, ali je dozvolio pravo veta na posvećenje već izabranog biskupa; biskupima je, pak, dano pravo da imenuju suce u odsutstvu kralja; kraljevim namjesnicima (grofovima) je zabranjeno da nameću nove poreze; Jevrejima je zabranjeno da ulaze u državnu službu, koja je rezervirana isključivo za franačko plemstvo; zabranjena je udaja žena protiv njihove volje.

Poticaj za edikt je bio nedavno održani crkveni sinod koji je odredio da se Jevreji koji žele ući u javnu službu moraju prethodno pokrstiti. Politička pozadina je, pak, bila nastojanje da se austrazijsko plemstvo dodatnim povlasticama nagradi za podršku u građanskom ratu, kada su Klotaru pomogli da pobijedi austrazijskog kralja Sigeberta II i njegovu baku Brunhildu dvije godine ranije.

Literatura[uredi | uredi kod]