Panzer V

Izvor: Wikipedia
Panzer V Pantera iz muzeja u Belgije

Panzer V je bio njemački tenk koji se koristio u posljednja 24 mjeseca drugog svjetskog rata.


Nastanak[uredi - уреди]

Kako se kombinacija tenkova Panzer III i Panzer IV pokazala dostatnom na bojištima u zapadnoj Europi i sjevernoj Africi Njemačka je još 1940. godine obustavila sav razvoj potencijalnih novih modela smatrajući da će dobiti rat prije nego što oni postanu zastarjeli. Neugodno iznenađenje borbenih susreta tih modela s T-34 i KV-1 u Sovjetskom Savezu je razbilo to uvjerenje i dovelo do toga da je u studenom 1941. Hitler izdao naredbu o proizvodnji novog tenka koji će prvobitno imati ime Panzer V. Natjecanje za izgradnju novog tenka između Škode, Daimler-Benza i MAN-a je dobio ovaj potonji u ljeto 1942. sa svojom unaprijeđenom kopijom sovjetskog T-34. Početak proizvodnje novoga tenka dogodio se tek u prosincu 1942. godine. Po naređenju Hitlera ovaj tenk dobiva 1944. godine ime Pantera (Panther).

Rad na naslediku Panzer IV serije je počeo još 1937. Razvoj je bio spor, tako da su se tek 1941. pojavila dva prototipa. Proizvođači su bili Henschel (model VK 3001(H)) I Porsche (model VK 3001(K)). Spadali su u klasu tenkova od 30 do 35 tona .Odustalo se od daljeg razvoja i prioritet je dobio čuveni tenk Tigar. Kada je Nemačka vojska juna 1941. napala Rusiju doživela je neprijatan šok u vidu tada monstruoznog tenka iz KV serije kao I za klasu lakšeg T-34. Ruske oklopne jedinice tada još nisu komunicirale radiom, niti su bile dovoljno obučene,tako da nisu imale većeg uticaja na razvoj situacije sve do Staljingradske bitke.

Kao odogovor na ovo, Hitler je 25. novembra 1941. naredio da se počne razvoj novog 30-tonskog tenka naoružanog sa 75mm topom. Za ture je bio zadužen Rheinmetell-Borsig dok su telo tenka radili Daimler-Benz i MAN. Marta 1942. Daimler-Benz je prvi predstavio prototip VK 3002 koji je bio baziran na prethodno odbačenom VK 3001. Ovo je u suštini bilo modifikovani T-34.Postojale su dve verzije sa različitim suspenzijama.

MAN je završio svoju verziju početkom proleća 1942. Maja 11. 1942. VK 3002 je zvanično nazvan Panter, a odmah zatim je 14. maja odrzan uporedni test prototipova, posle čega je MAN-ov zvanično pušten u proivodnju iako je pre toga Hitler naredio da se napravio 200 tenkova koje je Daimler-Benz predstavio. Odluka je preinačena nakon problema koji su uočeni, a za koje bi bilo potrebno vreme da se isprave. Veliki problem bi takođe predstavljala velika sličnost između Pantera i T-34. Čak je i Škoda predstavila svoj model naziva T-25 zasnovanog na T-34, ali je I on odbačen.

Proizvodnja je bila zacrtana za decembar 1942. I to sa 75mm topom L/100, na kome je insinstirao Hitler lično. Pošto top dužine L100 još uvek nije bio razvijen prešlo se na kraći, KwK 42 L/70,koji je bio u stanju da probije oklop debljine 150mm na rastojanju od 1000m i time postigne bolje rezultate od Tigrovog 88mm topa. Ovime je dobijen izvrstan tenk praktično bez mana. Ugrađivanje širokih gusenica I jakog motora je omogućilo manji specifični pritisak i time se dobilo na upravljivosti. Ovo je takođe prvi Nemački tenk sa oklopom “pod uglom”. Za razliku od T-34 serije, Panter je imao velike preklapajuće točkove kao i prvoklasnu suspenziju čime su omogućene velike brzine po lošem teren.

Prva serija od 20 komada je nazvana Panzerkampfwagen V Panther Ausfuehrung A i razlikovala se od kasnije serije A. Bili su lako oklopljeni (60mm prednjeg oklopa), sa motorom od 600KS (Maybach HL 210 P 45) I ranom verzijom KwK 42 L/70 topa. Ovi modeli su kasnije nazvani D1 i korišćeni samo za trening i obuku.

U decembru 1942. počela je sa proizvodnjom nova serija – D .Naređena je proizvodnja od 250 komada do 12. maja 1943, a narednih 750 da budu gotovi što pre. Prvi Panter verzije D je izašao iz fabrike 11. januara 1943. Glavna unapređenja su bolja oklopljenost, nova verzija topa,kao i kupola. Prvih 250 tenkova vezije D je imalo iste motore kao i D1, a glavna boljka je bio bočni oklop od samo 40 do 50 milimetara. Prvo borbeno služenje Panter je doživeo u operaciji Citadel, drugačije zvanom Kurska bitka. Sa njime se prvi put pojavio i lovac na tenkove Ferdinand (Sd.Kfz 184). Mnogi nisu ni učestvovali zbog problema sa motorom, transmijom i suspenzijom koji su tek kasnije rešeni. Sam Heinz Guderian je priznao da su previše podložni požaru. Samo 43 Pantera od početnih 250 je bilo u ispravnom stanju. Sledećih 600 tenkova iz serije su dobili obeležje D2. Imali su livenu komandirovu turelu, jači motor od 700KS (HL 230 P 30) kao i dodatni oklopo sa strane.

Sledeća verzija je bila najbrojnija u bitci na Normandiju. To je verzija A, i do maja 1944. ukupno 2200 Pantera ove serije je urađeno. Urađena je nova kupola, dodat kuglični MG34 u prednjem oklopu, kao i držač na kupoli za MG34 koji se koristio protiv aviona. Tokom vremena, ukupno pet različitih izduvnika je korišćeno.

Panzer V Panther Ausf. G u Overlunu (Holandija)

Pretposlednja i najbrojnija serija pripada verziji G. Sa proizvodnjom je početo marta 1944. i do aprila 1945. je proizvedeno oko 2950 tenkova. Vizir na prednjem oklopu za vozača je uklonjen, a kasnije je dodat periskop. Redizajniran je prostor za motor kao i izduvni sistem. Takođe je bilo planirano da se koriste čelične obloge na točkovima umesto gumenih, ali je samo mala serija od 24 tenka proizvedena sa ovim dodatkom.

Poslednja generacija nije praktično ni postojala ali bi imala dosta bolje performanse. Verzija F bi imala bolju oklopljenost, totalno novo usko ture (Schmalturm Turret), i KwK L/100 i samo sa čelikom obloženim točkovima. Samo jedan prototip je kompletno urađen dok postoje nepotvrđene informacije da ih je urađeno još nekoliko između aprila 20.-23. tako da je moguće da su učestvovali u borbi.

Ratno djelovanje[uredi - уреди]

Vatreno krštenje ovaj tenk doživljava u srpnju 1943. godine u Kurskoj bitci gdje je poslan bez testiranja po naredbi Hitlera. Taj pokus na bojnom polju bio je tek donekle uspješan jer se većina poslanih tenkova pokvarila prije dolaska do vatrene linije. Oni koji se nisu pokvarili uništili su velik broj protivničkih tenkova dokazujući uspjeh njegovog vojnog dizajna. Kada su početne mehaničke boljke ovog tenka bile djelomično ispravljene on je postao strah i trepet protivnika.

Crvena armija ga je poštovala kao protivnika na bojnom polju, ali i smatrala preskupim tenkom koji se lako kvari, tako da je naredila uništenje svih zarobljenih modela kada se prvi put pokvare za razliku od Panzera IV koji je ostajao u uporabi. S druge strane, kada bi američke ili britanske vojne (oklopne ili pješačke) trupe imale susret s Panzerom V nastupala bi opća panika s pozivom zrakoplovstvu za hitno bombardiranje. Zapadni saveznici su redovito koristili sve zarobljene tenkove Panzer V smatrajući ih daleko boljim od bilo kojeg svog tenka.

Po američkoj statistici za uništenje jednog Panzera V bilo je potrebno izgubiti 5 Shermana ili 9 sovjetskih T-34, a stvarni je omjer možda bio i veći pošto se u rujnu 1943. sedam Pantera sukobilo sa 70 tenkova T-34 i uništilo više od 25 protivnika bez gubitaka.

Iako prvobitno zamišljeno da ovaj tenk ulazi u borbu zajedno s svojim starijim i jačim bratom imena Panzer VI Tigar to se veoma rijetko ispunjavalo zbog stalnih nedostataka ovog drugog legendarnog tenka što je na kraju bio nedostatak koji se rijetko primjećivao zbog njegove vlastite kvalitete.

Oprema[uredi - уреди]

Za razliku od svojih prethodnika ovaj tenk nije tijekom svog životnog vijeka imao značajnije preinake u cilju povećanja oklopa, topa i druge opreme. Tenk proizveden 1943. bio je identičan onome iz 1945. Prednji oklop iznosio je 100 mm, a osnovno naoružanje činio je top od 75 mm. Težina tenka bila je 45 tona što je dvostruko više od Panzera IV, a najveća brzina iznosila je 46 km/h. Ukupno je bilo proizvedeno manje od 6000 primjeraka ovog tenka.

Prenamjene[uredi - уреди]

Jagdpanzer V Jagdpanter

Jedina praktična prenamjena ovog tenka bila je u protutenkovski Jagdpanther koja se proizvodila 1944. i 1945. godine. To je bio Panzer V bez kupole, ali s topom od 88 mm i jačim oklopom što ga je učinilo neuništivim u borbama sa savezničkim tenkovima. Proizvedeno ih je nešto manje od 400 komada.

  • Befehlswagen Ausf D/A/G (Sd.Kfz.267) – komandujući tenk
  • Beobachtungspanzer Panther Ausf D – izviđački tenk
  • Bergepanther (Sd.Kfz.179) – vozilo za popravku,
  • Munitionspanzer Panther – nosač municije,
  • Panzerjager Jagdpanther (Sd.Kfz.173),
  • Flakpanzer V Coelian - 2 x 37mm/55mm AA
  • Flakpanzer V / Grille 10 – AA ,prototip,
  • Minenraumpanzer Panther- tenk za čišćenje mina (prototip),
  • Ramschaufelpanzer Panther – tenk buldožer,
  • Grille 12 - 128mm K 43/44 samohodna (planirano),
  • Skorpion - 128mm K 43 samohodna (planirano),
  • Grille 15 - 150mm sFH 43/44 samohodna (planirano),
  • 88mm AA Panter,
  • Sturmpanther - 150mm StuH 43/1 samohodna,
  • Panter sa 105mm lanserom raketa,
  • Panther II

Kasnija upotreba[uredi - уреди]

Najmasovnije je Panzer V poslije rata rabila Francuska koja ih imala u sastavu svoje vojske do početka pedesetih godina. U manjem broju korišten je i u Bugarskoj, Čehoslovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Jugoslaviji.

Spoljni linkovi[uredi - уреди]