Pannonia Prima

Izvor: Wikipedia
Rimska provincija Panonija Prima u 4. veku

Pannonia Prima (doslovno: "Prva Panonija") bila je provincija kasnog Rimskog Carstva. Nastala je godine 296. kada je car Dioklecijan reogranizirao državnu upravu te provincije, uključujući Panoniju podijelio na manje cjeline. Tako su uz Panoniju Primu nastale Pannonia Secunda, Valeria i Savia. Proces reorganizacije je dovršen do vremena cara Konstantina.[1]

Sjedište provincije je bio grad Savaria (današnji Szombathely), a područje bilo omeđeno Alpama na zapadu, Dunavom na sjeveru, Dravom na jugu te na istoku linijom koja je spajala Dunav i Dravu u razini Balatona. Na području provincije se nalaze teritorije današnjih država Austrije, Mađarske, Slovenije te Slovačke i Hrvatske.

Kao granična provincija, Pannonia Prima se nalazila pod stalnim udarom barbara, a oni su se pogotovo intenzivirali u doba Velike seobe naroda. Od vremena cara Gracijana se tamo počinju naseljavati Huni, koji će do godine 427. potpuno preuzeti vlast. Pannonia Prima će, međutim, formalno ostati provincija Carstva sve do pada Ostrogotskog Kraljevstva 553.

Reference[uredi - уреди]

  1. Mocsy, A: "Pannonia and Upper Moesia", pp. 272-3. Boston: Routledge and Kegan Paul Ltd., 1974