Palac Komuna
Palaco di Komuna, u izvorima: Palazzo municipale-Palazzo di Comune, je naziv za staru gradsku vijećnicu u Rijeci. Ova je zgrada bila u funkciji Savjeta (Consiglio) i magistrata (izvršna i sudska vlast) grada Rijeke od 1532. do 1838. godine. Smještena je na Piazza Verde, danas Koblerovom trgu, u Starom gradu. Pored nje je naslonjen antički Rimski luk castruma Tarsatice, tzv. Porta-Vrata.
Povijest[uredi | uredi kod]
U vijećnici je zasjedalo Veliki i Mali patricijski savjet, a upravljalo se prema Statutu koji je Fiumi potvrdio car Svetog Rimskog carstva Ferdinand I 1530. godine. Zdanje je smješteno preko puta Gradskog tornja na vrhu pjace, a usprkos svojim malim dimenzijama, bilo je dovoljno reprezentativno za potrebe tadašnje male riječke općine. Na pročelju je portal kroz koji se ulazilo u presvođeno predvorje (sada trgovina), odakle su stepenice vodile u salu vijećnice, Građevina je 1560. bila prizemnica s katom renesansnih obilježja, ali joj je u barokno doba (1740.) arhitekt Antonio de Verneda dogradio drugi kat.
U predvorju zgrade se 1779. spominje patricijski kasino, a u gornjim prostorijama uredi. Kada se 1838. općina preselila u zgradu bivšeg augustinskog samostana, Palac je prodan. Na prvom katu bio je smješten gradski filharmonijski zavod, u kojem je bio nastavnik i vojni muzički kapelnik Johann von Zaytz, otac Giovannija Zaytza kompozitora koji je promjenio ime u Ivan Zajc. U toj je zgradi Ivan Zajc i dobio u djetinjstvu svoju prvu muzičku naobrazbu, o čemu svjedoči memorijalni natpis.
Između Palaca Komune i Gradskog tornja bio je javni trg, "Pjaca", na kojem su stoljećima bile burza, tržnica, trgovine, politička arena, a navečer je služio kao promenada. Početkom XIX. stoljeća trg gubi značaj centra grada, postaje isključivo tržnicom, pa se naziva "Zeleni trg" (Piazza delle Erbe i Piazza Verde). U Drugom svjetskom ratu bombe su srušile zgrade zapadne strane trga, a istočna je restaurirana i prilagođena novim funkcijama. Na trgu je u povodu 150-godišnjice Hartere podignuta fontana sa starim kamenom za mljevenje mase za proizvodnju papira. Trg je dobio ime po riječkom povjesničaru Giovanniju Kobleru (kroatiziran u Ivan Kobler)..
Izvori[uredi | uredi kod]
- Službene stranice Grada Rijeke Arhivirano 2013-10-02 na Wayback Machine-u
Literatura[uredi | uredi kod]
- Radmila Matejčić: Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas, Rijeka, 2007. (ISBN 978-953-219-348-0)
- Radmila Matejčić: "Barok u Istri i Hrvatskom primorju", u: Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982.