Palača u Würzburgu

Izvor: Wikipedia
Würzburgška rezidencija
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
WuerzburgerResidenz-small.jpg

 Njemačka

Würzburg na karti Njemačka
Würzburg
Würzburg
Lokacija Würzburga u Njemačkoj
Registriran: 1981. (5. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, iv
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Palača u Würzburgu (Würzburg Residenz) u Bavarskoj (Njemačka) su dali izgraditi nadbiskup i vojvoda Würzburga Johann Philipp Franz von Schönborn i njegov brat Friedrich Carl von Schönborn od 1720. do 1744. godine. Ona je krunsko djelo vodećih njemačko-austrijskih baroknih arhitekata J. Hildebrandta i M. Welscha, a u izgradnji palače sudjelovali su i francuzi Robert de Cotte i Germain Boffrand. Ipak, glavni arhitekt palače Würzburg, koji joj je dao dana sprepoznatljive obrise, bio je Balthasar Neumann.

Palača u Würzburgu sprijeda
Unutrašnjost dvorske kapele

Mletački slikar Giovanni Battista Tiepolo je, uz pomoć svog sina Domenica, freskama oslikao unutrašnjost palače. Najveličanstveniji interijeri su na glavnom stubištu, kapeli i velikom salonu. Palaču je Napoleon proglasio “najljepšim objektom u Europi”, a teško je stradala u Drugom svjetskom ratu. Njena restauracija je trajala od 1945. do 1987. godine i koštala je, današnjih, 20 milijuna eura.

Palača Würzburg, zajedno s dvorskim vrtovima i trgom, je upisana na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1981. godine, što je opravdano riječima: “Argumentacija Republike Njemačke nije bila potrebna, ... Palača je najhomogenija i najveličanstvenija od svih baroknih palača ... ona predstavlja jedinstvenu umjetničku realizaciju svojom ambicioznom organizacijom prostora, originalnošću kreativnog duha i internacionalnim karakterom izrade." [1]

Najpoznatiji dijelovi palače u Würzburgu su:

  • Dvorska kapela (Hofkirche) je crkva potpuno dekorirana štuko ukrasima i slikama Tiepola koji je naslikao i veličanstvenu oltarnu sliku. Oltarom dominiraju njeni zakrivljeni zidovi i tri preklapajuća ovalna svoda kupole.
  • Glavno stubište (Treppenhaus) s najvećom freskom na svijetu na njenom svodu. Dugo se ovo stubište nalazilo na njemačkim novčanicama (Deutche Mark).
  • Veliki salon ili Carska dvorana (Kaisersaal) je središnji dio palače, carska rezidencija koja svjedoči o bliskoj vezi Würzburga i Svetog Rimskog Carstva.
  • Bijela dvorana je ukrašena štuko dekoracijama u neoklasičnom stilu umjetnika A. Bossija.
  • Dvorski vrt – Kako je palača bila izgrađena unutar utvrđenog grada, bilo je neophodno planirati vrt u sklopu kompleksa s palačom. Rješenje je bilo d ase iskoriste dva gradska bastiona koja su bila različite visine, čime se dobio neobičan krajolik. Tlo vrta se podiže idući od istoka prema zapadu sve do visine zidina, dok je u blizini palače vrt u obliku klasičnog francuskog parka, malo dalje pretvara se u engleski park s malenim utvrdama i livadama.

Bilješke[uredi - уреди]

Poveznice[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]