Klasična muzika
Klasična muzika podrazumijeva zapadnoevropsku klasičnu muziku. Ako krenemo u širinu, onda ćemo vidjeti da u Americi i Africi muzicira se primitivno. Na sjeveru Afrike međutim, kao i u arapskom djelu zapadne Azije preovladava orijentalna muzika, u kojoj preživljava i muzika Izraelaca. Postoji japanska, kineska i indijska klasična muzika, ali pod pojmom klasična muzika podrazumijeva se muzika zapadne Evrope nastala od perioda srednjeg vijeka (trubadura i truvera) do danas. Stari narodi također su primitivno muzicirali.
Procvat u zapadnoj evropi donijele su dve svtari: uvođenje orgulja u crkvenu službu, i pojava trubadura i truvera – putujućih muzikanata koji su se prvo javili u sjevernoj Francuskoj (Flandriji), odnosno području današnje Belgije. Trubaduri su putovali Evropom i zabavljali svijet. Postojala je i Bizantska muzika koja je najezdom turaka preseljena na zapad i doprinijela je renesansi.
Pojava inkvizicije i crkvena kontrola spriječilo je širenje trubadura, tako što je njihova muzika kao tjelesna proganjana i zabranjivana. Ono što je preživjelo, to je crkvena muzika renesanse u kojoj se pojavljuju prvi stvarni kompozitori.
Renesansa u muzici prvo se javila na području današnje Belgije (Franko-flamanski majstori). Muzikanti s tog područja proširili su muziku na područje Italije. Nadalje klasična muzika se širila na Francusku i područje današnje Njemačke.
Klasična muzika bila je osnovni zamajac ukupne renesanse i sveukupnog razvoja zapadnog društva onda i danas. Francuski dvor, Bečki dvor, Njemački carevi i sva zapadna carstva uzdignuli su se upravo zahvaljujući klasičnoj muzici. Kompozitori su bili veoma traženi i od svjetovne vlasti i od crkve.
Svjetovna tematika počela se javljati u baroku, kroz klasicizam i kulminaciju doživljava u romantizmu, dok sakralna muzika paralelno opada.
Popularna definicija klasične muzike je predstavlja kao antitezu popularne (zabavne) i narodne muzike( tradicijske muzike )..
Sadržaj/Садржај |
Vrste klasične muzike [uredi - уреди]
- Vokalna - Pjesma
- Instrumentalna - Simfonija, Koncert, Sonata, Svita, Fuga,
- Vokalno-instrumentalna - Opera, Oratorij, Opereta, Kantata, Himna, Motet, Madrigal, Misa, Koral, Magnifikat, Kanon ,
U klasičnoj muzici teme variraju između
- religiozne (Crkvena glazba, Duhovna glazba)i
- svjetovne (Fizička, Materijalna) tematike.
Istorija glazbe (muzike) [uredi - уреди]
Pred-klasična muzika [uredi - уреди]
- Preistorijska glazba
- Antička muzika 1500 p.n.e - 476 a.d
- Grčka muzika , Rimska muzika , Bizantska muzika
Razdoblja evropske klasične muzike [uredi - уреди]
- Rana glazba
- Srednjovjekovna muzika 476 – 1400
- Renesansna muzika 1400 – 1600
- Barokna glazba 1600 – 1760
- Klasićna muzika 1730 – 1820
- Romantićna glazba 1815 – 1910
- Suvremena muzika
Teorija muzike [uredi - уреди]
Muzičke forme [uredi - уреди]
Podjela glasova [uredi - уреди]
- muški - bas, bariton , tenor, kontratenor
- ženski - alt, sopran, mezzosopran
- mješoviti ženski i muški
Muzički instrumenti [uredi - уреди]
Kompozitori [uredi - уреди]
Postanak kompozitora uvjetovan je društvom i politikom koja je sprovođena u ta doba. Većina kompozitora počela je svoju naobrazbu vrlo rano, uglavnom kao pjevaći u crkvenom horu, ili su tome bili podučavani od strane roditelja. Nadalje karakteristično za skladatelje je da ih je muzika nagnala na putovanja zemljama.
Srednjovjekovlje
Renesansa
- Guillaume Dufay
- Carlo Gesualdo
- William Byrd
- Henry Purcell
- Josquin des Prez
- Clément Janequin
- Orlande de Lassus
- Heinrich Schütz
- Giovanni Pierluigi da Palestrina
- Giovanni Gabrieli
- Claudio Monteverdi
Barok
- Johann Sebastian Bach
- Georg Friedrich Händel
- Giacomo Carissimi
- Marc-Antoine Charpentier
- Jean-Philippe Rameau
- François Couperin
- Jean-Baptiste Lully
- Michel-Richard Delalande
- Marin Marais
- Louis-Claude Daquin
- Antonio Vivaldi
- Arcangelo Corelli
- Domenico Scarlatti
- Johann Pachelbel
- Dieterich Buxtehude
- Tarquinio Merula
- Giuseppe Tartini
Klasicizam
Romantizam
- Franz Schubert
- Frederic Chopin
- Robert Schumann
- Johannes Brahms
- Felix Mendelssohn
- Pyotr Ilich Tchaikovsky
- Antonin Dvoržak
- Bedrich Smetana
- Richard Wagner
- Edvard Grieg
- Nicolo Paganini
- Richard Strauss
- Franz Liszt
- Cezar Franck
- Đuzepe Verdi
- Sergey Rachmaninov
- Sergey Prokofiev
--178.17.24.144 12:36, 6 april-травањ 2013 (CEST)--178.17.24.144 12:36, 6 april-травањ 2013 (CEST)--178.17.24.144 12:36, 6 april-травањ 2013 (CEST)[1]== Izvođači ==
- Instrumentalni izvođaći
- Vokalni izvođaći
- Muški glasovi
- Ženski glasovi
- dirigenti
- Lista ansambala za ranu glazbu
Muzički sastavi [uredi - уреди]
Audiotorijum [uredi - уреди]
- [1] – Internet stranice na kojima možete naći kompletne albume
- [2]
- [3]
- [4]
- Classicalarchives.com – najveća kolekcija MIDI ‘’’klasičnih’’’ fajlova na netu
- Treći program HRT uživo - moguće pratiti i preko satelita HOTBIRD
- Treći program HRT raspored -
- RAI IT - pratiti preko satelita HOTBIRD kao FD audiotorum
Softweri [uredi - уреди]
- Audacity - Odličan program za MP3 - freeware
- Noteworthy composer
- Notation – odličan muzički softwer za skladanje muzike, I poveznice ka mnogim MIDI stranama ‘’’svih vrsta muzike’’’
- www.bestmidi2mp3.com - odlican program za prevod MIDI u MP3
Eksterni linkovi [uredi - уреди]
Greška citiranja <ref> tags exist, but no <references/> tag was found; $2