Robben (otok)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Otok Robben)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Otok Robben
Svjetska baštinaUNESCO
 Južna Afrika


Robben na mapi Južne Afrike
Robben
Robben
Lokacija otoka Robben u JAR
Registriran:1999. (23. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:iii, vi
Ugroženost:-
Referenca:UNESCO
Karta otoka Robben

Otok Robben (afrikaans: Robbeneiland, što znači "Otok tuljana") je otok u zaljevu Tafelbaai ispred Južnoafričkog grada Kaapstada (6,9 km od njegovog obalnog predgrađa Bloubergstrand), pokrajina Western Cape.

On je ovalnog oblika promjera 3,3 km od sjevera prema jugu i 1,9 km širine, te ima površinu od od 5,07 km²[1]. Otok je ravan i zbog djelovanja erozije uzdiže se tek nekoliko metara iznad mora. Sastoji se od prekambrijskih metamorfnih stijena koje pripadaju skupini Malmesbury.

Ipak, otok je najpoznatiji po svojoj upotrebi, jer je od sredine 17. naizmjence korišten kao zatvor, bolnica za neprihvaćene i kolonija gubavaca (1845.-1931.)[2], i vojna baza (1936.-59.). Od 17. stoljeća nadalje su sačuvani ostaci kamenoloma, grobnica Hadije Kramata (prvog imama Kaapstadta koji je tu zatočen 1740-ih) iz 1755. godine i selo iz 19. stoljeća s upravnim zgradama, kapelom i župom, malenim svjetionikom i crkvom za gubavce koja je jedini ostatak kolonije gubavaca. Stare vojne građevine oko luke su nastale za Drugog svjetskog rata, dok su zgrade strogog zatvora nastale za vrijeme aparthejda 1960-ih. Ove zgrade koje su služile kao zatvor maksimalne sigurnosti za političke zatvorenike u vrijeme aparthejda, kao što su bivši predsjednik Južnoafričke Republike i dobitnik nobelove nagrade za mir, Nelson Mandela, ali i brojni drugi kao što je bivši predsjednik, Kgalema Motlanthe, te sadašnji predsjednik, Jacob Zuma[3].

Simbolična vrijednost otoka se očituje u njegovoj tmurnoj prošlosti kada je služio kao bolnica za nesretnike koje je društvo odbacilo kao nepoželjne, ali i kao zatvor za političke zatvorenike aparthejda. To se okončalo u 1990-ima kada je Južnoafrički narod odbacio nehumanu politiku aparthejda i oslobodio dugogodišnje zatvorenike otoka Robben. Od 1996. godine se razvio u muzej. God. 1999., otok Robben je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi jer "mjesto gdje je trijumfirala demokracija i sloboda usprkos rasizmu i opresiji".

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Avian Demography Unit Arhivirano 2013-06-24 na Wayback Machine-u, Department of Statistical Sciences University of Cape Town (en) Preuzeto 23. studenog 2011.
  2. George Newman, Prize essays on leprosy, London: The Society, str. 194. (en) Preuzeto 24. studenog 2011.
  3. Marc Kobler, Back Home, Roots of a New South Africa, Dokumentarni film o otoku Robben (en) Preuzeto 24. studenog 2011.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]