Orao bjelorepan

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Orao štekavac)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Orao bjelorepan
Orao bjelorepan u letu
Status zaštite

Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Falconiformes
Porodica: Accipitridae
Rod: Haliaeetus
Vrsta: H. albicilla
Dvojni naziv
Haliaeetus albicilla
Rasprostranjenost:

svijetlo zelena: područje gniježđenja
Plava: zimsko stanište
Tamno zeleno: cjelogodišnje stanište

Sinonimi

Falco albicilla (L., 1758) Haliaeetus albicilla albicilla
Haliaeetus albicilla groenlandicus

Haliaeetus albicilla
Haliaeetus albicilla groenlandicus

Orao bjelorepan ili štekavac (lat. Haliaeetus albicilla) je jedina vrsta roda Haliaeetus koja živi u Evropi.

Rasprostranjen je od Sjeverne Evrope (zapadna Irska, obala Norveške) prema Istočnoj i Južnoj Evropi, preko zemalja bivšeg SSSR-a na istok do Kamčatke i Japana. Nije naseljen u Portugalu, Španiji, Francuskoj, Švicarskoj i Italiji.

Ornitolozi razlikuju pet geografskih rasa od kojih je jedna dobro rasprostranjena u Sjevernoj Americi, tako da su ga Amerikanci stavili u svoj grb (bijela glava, bijeli rep).

Bjelorepan je najveći orao Evrope i najveća grabljivica među orlovima. Raspona krila je najčešće 200 – 240 cm, kod nekih jedinki i preko 250 cm. Satima može jedriti na uzgonu toplijeg zraka podsjećajući na široku dasku. Vršno perje na krilima je rašireno, glava i vrat su istegnuti, a odostraga je kratki klinasti rep. Ženka je nešto veća od mužjaka. Veličina mu je (dužina od kljuna do repa) 69 – 91 cm. Vrlo je lagan u odnosu na veličinu, svega 6 – 6,5 kg.

Hrani se ribama do 8 kg težine, pticama močvaricama (patke, guske, labudovi, gnjurci, galebovi, čaplje i dr.), sisavcima do veličine zeca i lisice, kornjačama i zmijama. Plijen hvata nogama, grubo očerupa i raskomada. Hranu brzo guta i skuplja u volji, a kasnije ju postepeno probavlja. Često se prehrani i strvinom, najčešće uginulim ribama.

Najčešće se gnijezdi u blizini velikih vodenih površina: mora, jezera, rijeka, velikih ribnjaka. Gnijezdo gradi visoko u krošnji drveća. Promjer gnijezda je do 180 cm, a kako ga godinama nadograđuje, može biti toliko i visoko. Literatura spominje da gradi gnijezdo i na tlu.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Orao bjelorepan
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Orao bjelorepan
Wikivrste imaju podatke o: Orao bjelorepan