Operacija Werwolf (1945)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za drugo značenje vidi Operacija Vukodlak

Operacija Vukodlak (njem. Werwolf, Vervolf) je bila zajednička operacija Vermahta i snaga NDH za likvidaciju virovitičkog mostobrana u Slavoniji. Cilj operacije bio je da se razbiju snage NOVJ i ovlada Podravinom, Viroviticom i širim područjem Slavonije.

Operacija Vukodlak je vođena od 4. do 21. februara 1945. godine. Za njeno izvođenje Nemci su krajem januara i početkom februara u rejon Našica, Đakova i Slavonskog Broda prebacili glavninu 91. armijskog korpusa — ukupno oko 30.000 vojnika.[1]

Pozadina[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Virovitički mostobran

Nijemcima je smetala oslobođena Slavonija, a pogotovo Virovitički mostobran, zbog planirane protivofanzive u Mađarskoj kod Blatnog jezera. U vezi s tim njemačka Vrhovna komanda donijela je odluku da se najprije očisti područje Virovitice, Donjeg Miholjca, Valpova, a potom i njegovog zaleđa. Za tu svrhu predvidio je veću operaciju pod nazivom »Vukodlak«. Međutim, u vezi sa planiranom operacijom »Vukodlak«, Štab 3. jugoslovenske armije je u januaru 1945. iz Baranje preko Mađarske prebacio u Slavoniju 12. vojvođanski korpus sa tri divizije radi zaštite lijevog boka 3. ukrajinskog fronta.[2]

U to vrijeme 12. slavonska divizija vodila je teške borbe na prostoriji između Osijeka, Đakova i Vinkovaca, držeći čvrsto u blokadi Đakovo i Našice. Između 12. slavonske divizije i 1. proleterskog korpusa na Sremskom frontu, nalazio se uzan koridor oko 30 km koji su Nijemci uporno branili.

Napadom na mostobran nemačka komanda nameravala je ukloniti sadašnju pretnju i istovremeno stvoriti osnove za predstojeću amibicioznu nemačku operaciju "Frilingservahen" u martu, kojom je nemačka Vrhovna komanda nameravala preokrenuti tok rata na istoku i jugoistoku. Početkom februara 1945. Armijska grupa E konačno je uspela da privuče odgovarajuće snage za napad na mostobran. Za operaciju Vukodlak Armijska grupa E uspela je da koncentriše 6 nemačkih divizija uz pet samostalnih bataljona, te elitnu formaciju NDH, Prvu hrvatsku udarnu diviziju, uz 3 bojne 2. ustaškog stajaćeg zdruga.

Tok operacije[uredi | uredi kod]

Operacija je počela 6. februara 1945. u rano jutro. Glavni pravac napada bio je od Našica preko Podravske Slatine ka Virovitici. Na ovom pravcu komandu je imao štab 91. korpusa. Nastupanjem sa zapada prema Virovitici rukovodio je štab 15. kozačkog konjičkog korpusa. Postigavši iznenađenje u pogledu glavnog pravca napada, nemačke snage uspešno su napredovale. Suočen sa koncentričnim nastupanjem Nemaca, štab Treće armije JA bio je prinuđen da evakuiše Viroviticu. Odlučeno je da se 12. korpus prebaci preko Drave u Mađarsku, dok su 6 i 10. ostali da se bore u Slavoniji. Evakuacija 12. korpusa izvršena je tokom 9. februara i tokom noći 9/10. februara. Nemci su 10. februara ušli u Viroviticu, čime je Virovitički mostobran prestao da postoji.

U nastavku operacija od 16. do 28. februara 1945. Nemci su uspeli da ovladaju gradovima i da se probiju komunikacijama u Slavoniji, nastojeći da unište snage 6. i 10. korpusa. Kako im to nije uspelo, nakon operacije povukli su snage iz središnjeg dela Slavonije i, pored učešća u ofanzivi na Dravi, prvenstveno se koncentrisali na odbranu doline Save.

Na virovitičkom mostobranu su sve vreme njegovog postojanja vođene teške i uporne borbe uz obostrane velike žrtve. Od 1. januara do 10. februara 1945. ukupni gubici Treće armije JA iznosili su 1.675 poginulih, 4.911 ranjenih i 1.241 nestalih boraca.[3]

Izvori[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]