Opatija Fontenay

Izvor: Wikipedia
Opatija Fontenay
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Fontenay - general.JPG

 Francuska

Opatija Fontenay na karti Francuska
Opatija Fontenay
Opatija Fontenay
Lokacija opatije Fontenay u Francuskoj
Registriran: 1981. (5. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iv
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Opatija Fontenay je bivši cistercitski samostan u mjestu Marmagne u blizini Montbarda, u francuskom departmanu Côte-d'Or. Ovaj markantni burgundski samostan je osnovao sam Sveti Bernard 1118. godine. Svojom crkvom, klaustrom, refektorijem, spavaonicama, pekarom i kovačnicom, predstavlja jedinstven primjer ideala samodostatnosti koju su prakticirali rani cistercinski redovnici. Kao jedan od najstarijih i najočuvanijih cistercinskih samostana, dospio je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1981. godine.

47°38′27″N 4°23′23″E / 47.64083, 4.38972

Povijest[uredi - уреди]

Fontenay izvana

Opatiju je osnovao Sveti Bernard od Clairvauxa 1118. godine, samo nekoliko godina nakon što je napustio opatiju Cîteaux kako bi osnovao opatiju Clairvaux. Smještena u maloj šumovitoj dolini 60 km sjeverozapadno od Dijona, doživjea je snažan procvat u 12. i 13. stoljeću. Godine 1139. biskup Norwicha, Ebrard, prognan iz Engleske, našao je sklonište u opatiji Fontenay. Godine 1147. opatiju je posvetio papa Eugen III., da bi opatija u 13. stoljeću bila pod zaštitom francuskih kraljeva (najprije Sveti LujLuja Svetog 1259. g.). U stogodišnjem ratu (vojska engleskog kralja Edvarda III. 1359. g.), ali i tridesetogodišnjem ratu, opatija je opljačkana. Nakon toga, opatija je počela ubrzano da propada, te su redovnici naposlijetku sami srušili [[refektorij 1745. godine. Tijekom Francuske revolucije optija je zatvorena i pretvorena u tvornicu papira, u vlasništvu obitelji Montgolfier sve do 1902. god.

Opatiju je otkupio Édouard Aynard 1905. god. i potpuno je restaurirao. Osim srušenog refektorija, u originalnom romaničkom stilu obnovljene su gotovo svi dijelovi negdašnje opatije: crkva, spavaonica, klaustar, soba za grijanje (caldarium), golubarnica i kula, dok su kasnije dodane opatske spavaonice i hospital. Danas se te građevine nalaze okružene modernim travnjacima i održavanim humcima.

Arhitektura[uredi - уреди]

Crkva optije Fontenay je izgrađena od 1139. do 1147. godine kada ju je i posvetio papa Eugen III.. Ona ima križni plan, s glavnim brodom dugim 66 i visokim 8 metara s dva bočna broda i transeptom dugim 19 metara. Klaustar je 36 x 38 metara, dok su samostanske zgrade nadsvođene teškim kamenim lukovim. Velika spavaonica ima strop od kestenovih trupaca iz 15. stoljeća.

Vanjske poveznice[uredi - уреди]