Ombla
| Ombla | |
|---|---|
 Izvor i ušće Omble | |
| Lokacija | |
| Države | Hrvatska |
| Gradovi | - |
| Hidrografija | |
| Izvor | Rijeka dubrovačka |
| Ušće | Rijeka dubrovačka |
| Dužina | 0,03 km |
| Pritoke | - |
| Hidrologija | |
| Sliv | jadranski |
| Transport | |
| Plovnost | - |
Ombla ili Rijeka dubrovačka je hrvatski krški fenomen i rijeka ponornica, te spada u rijeke Jadranskog sliva.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kod]
42°40'31"N - 18°8'10"E
Izvor rijeke Omble se nalazi sjevero-zapadno i oko 5 kilometara daleko od Dubrovnika, u mjestu Komolac, podno stijene poznatije kao Golubov kamen.
Povijest[uredi | uredi kod]
Sa izvora rijeke Omble grad Dubrovnik se još od vremena Dubrovačke Republike, kad je izgrađen prvi dubrovački vodovod, napajao vodom za piće.
Tijekom 15. stoljeća na izvoru rijeke Omble, poznati graditelj Paskoje Miličević je izgradio branu i mlinove.
Naziv[uredi | uredi kod]
Od 12. stoljeća, ili od 1169. godine, stari Dubrovčani su Omblu nazivali Rijekom. Nekad davno nazivana je imenom Arion, a pretpostavlja se da je današnji naziv Ombla potekao iz rimskih naziva Vimbula ili Umbla te da je ime dobila po vinu.
Općenito[uredi | uredi kod]
Ombla je jedna od brojnih rijeka koja izvire kao dio Trebišnjice, rijeke ponornice koja ponire u Popovom polju u dubrovačkom zaleđu.
Tridesetak metara od izvora rijeke Omble nalazi se mali slap visine 70-ak cm nakon kojeg Ombla utječe u Jadransko more u 5 km dugačkom fjordu Rijeke dubrovačke kod mjesta Komolac, pa se stoga smatra da je njen vodotok dugačak 30 metara i da je Ombla najkraća rijeka na svijetu.[1]
Do nedavno se pogrešno smatralo da je Roe River u saveznoj državi Montana u SAD-u, a čija dužina iznosi od 30 do 60 metara ovisno o godišnjem dobu, najkraća svjetska rijeka, pa je kao takva čak uvrštena u Guinnessovu knjigu rekorda. Međutim, pošto je prosječna količina vode koja izvire na izvoru rijeke Omble 24 m³/sek, to zadovoljava sve kriterije da Ombla bude proglašena rijekom, pa se stoga smatra, iako još uvijek nije službeno potvrđeno, da je Ombla preuzela titulu najkraće svjetske rijeke.
Ekologija[uredi | uredi kod]
Okoliš Omble je tipični estuarij obalnog dijela Hrvatske sa specifičnim biološkim i ekološkim osobitostima. Zaštićeni prostor Omble i Rijeke dubrovačke dio je od dvanaest takvih područja različite kategorije zaštite, koji prema hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode zavrjeđuju posebnu zaštitu radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, svoje osjetljivosti ili radi znanstvenog, kulturološkog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog ali i drugog javnog interesa.
Ombla se zbog blizine dubrovačkog odlagališta za smeće Grabovica, nalazi na popisu od desetak najugroženijih krških fenomena u Hrvatskoj, iako je Grabovica koja je sanirana 2001. godine jedino hrvatsko odlagalište za smeće sa nepropusnim folijama koje zadovoljava najstrože ekološke standarde i kriterije.
Životinjske vrste[uredi | uredi kod]
Zbog svog izrazito kratkog vodotoka u Ombli ne žive prostom oku vidljivi nikakvi slatkovodni životinjski organizmi. Naplavljeno područje uz izvor rijeke stanište je goleme štipavice (((lat.)) Belostoma niloticum), jednog od najvećih europskih kukaca.[2]
U Vilinoj špilji iznad izvora rijeke živi nekoliko vrsta šišmiša: Blazijev ili sredozemni potkovnjak (Rhynolophus blasii), južni (Rhinolophus euryale), veliki (Rhinolophus ferrumequinum) i mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros), dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi), te oštrouhi (Myotis blythii) i riđi šišmiš (Myotis emarginatus), a postoje indicije o postojanju i osme vrste, iznimno rijetkog Meheljeva potkovnjaka (Rhinolophus mehelyi), čija je opstojnost ugrožena najavljenom gradnjom podzemne hidrocentrale čije će turbine pokretati Ombla.
U neposrednoj blizini izvora Omble, malo je naplavljeno močvarno područje i otočić obrastao močvarnom vegetacijom tršćaka, što predstavlja stanište maloj populaciji izrazito rijetke i ugrožene vrste riječne kornjače (((lat.)) Mauremys rivulata).[3]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „UNPD - Bioraznolikost Dalmacije”. Arhivirano iz originala na datum 2012-06-02. Pristupljeno 2013-12-23.
- ↑ „Čiopa - Prilog poznavanju životinjskog svijeta Dubrovnika i okolice”. Arhivirano iz originala na datum 2014-09-07. Pristupljeno 2013-12-23.
- ↑ „Čiopa - Riječna kornjača”. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-10. Pristupljeno 2013-12-23.