Olovo(II) sulfat

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Olovo(II) sulfat
sample of lead(II) sulfate
IUPAC ime
Drugi nazivi Anglezit
Identifikacija
CAS registarski broj 7446-14-2 DaY
PubChem[1][2] 24008
ChemSpider[3] 19956579 DaY
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula PbSO4
Molarna masa 303,26 g/mol
Agregatno stanje Bela čvrsta materija
Gustina 6,29 g/cm3[4]
Tačka topljenja

1087 °C, 1360 K, 1989 °F

Rastvorljivost u vodi 0,032 g/100 mL (15 °C)
0,0425 g/100 mL (25 °C)
Rastvorljivost nerastvoran u alkoholu
Indeks prelamanja (nD) 1,877
Struktura
Kristalna rešetka/struktura ortorombičan, baritna
Termohemija
Standardna entalpija stvaranja jedinjenja ΔfHo298 −920 kJ·mol−1[5]
Standardna molarna entropija So298 149 J·mol−1·K−1[5]
Specifični toplotni kapacitet, C 103 J/degree mol
Opasnost
EU-klasifikacija Repr. Cat. 1/3
Toksičan (T)
Štetan (Xn)
Opasan po životnu sredinu (N)
EU-indeks 082-001-00-6
NFPA 704
0
3
0
 
R-oznake R61, R20/22, R33, R62, R50/53
S-oznake S53, S45, S60, S61
Tačka paljenja Nezapaljiv
Srodna jedinjenja
Drugi anjoni Olovo(II) hlorid, Olovo(II) bromid, Olovo(II) jodid, Olovo(II) fluorid
Drugi katjoni Kalaj(II) sulfat, Natrijum sulfat, Bakar(II) sulfat

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Olovo(II) sulfat (PbSO4) je bela kristalna materija. On je takože poznat mlečno belo, olovna so sumporne kiseline ili anglezit.

On je često prisutan na pločama/elektrodama automobilskih baterija, jer se formira ka se baterija prazni (kad se baterija puni onda se olovo sulfat transformiše nazad u metalno olovo i sumpornu kiselinu na negativnom kraju ili olovo dioksid i sumpornu kiselinu na pozitivnom kraju). Olovo sulfat je slabo rastvoran u vodi.

Proizvodnja[uredi | uredi kod]

Olovo(II) sulfat se priprema tretiranjem olovo oksida, hidroksida ili karbonata sa vrućom sumpornom kiselinom, ili tretiranjem rastvorene olovne soli sa sumpornom kiselinom.

Alternativno, on se može formirati interakcijom rastvora olovo nitrata i natrijum sulfata.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. "CRC Handbook of Chemistry and Physics", 83rd Edition, CRC Press, 2002.
  5. 5,0 5,1 Zumdahl, Steven S. (2009). Chemical Principles 6th Ed.. Houghton Mifflin Company. str. A22. ISBN 0-618-94690-X. 

Literatura[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]