Ohm Krüger

Izvor: Wikipedia
Ohm Krüger
Režija Hans Steinhoff
Producent Emil Jannings
Scenario Harald Bratt
Kurt Heuser
Predložak Mann ohne Volk autor:
Arnold Kriger
Uloge Emil Jannings
Lucie Höflich
Werner Hinz
Ernst Schröder
Elisabeth Flickenschildt
Ferdinand Marian
Muzika Theo Mackeben
Fotografija Fritz Arno Wagner
Montaža Martha Dübber
Hans Heinrich
Studio Tobis Filmkunst
Datum(i) premijere
4. april 1941 (1941-04-04)



Trajanje 135 min.
Zemlja Treći rajh Njemačka
Jezik njemački
Budžet preko 5,5 mil. RM[1]

Ohm Krüger (sh. Ujak Krüger) je njemački crno-bijeli historijski film snimljen 1941. u režiji Hansa Steinhoffa. Temelji se romanu Mann ohne Volk Arnolda Kriegera, a naslovni protagonist, čiji lik tumači Emil Jannings, je južnoafrički afrikanerski (burski) političar i državnik Paul Kruger. Radnja, prikazana kroz flashbackove, je smještena na kraj 19. i početak 20. vijeka te prikazuje kako se Kruger kao predsjednik afrikanerske Transvaalske Republike nastoji oduprijeti pokušajima Britanaca da njegovu zemlju i resurse pripoje svom imperiju, a što će na kraju eskalirati u Drugi burski rat.

Film je snimljen u jeku drugog svjetskog rata, odnosno kao dio propagandnih nastojanja nacističke Njemačke da se Britanci prikažu kao ugnjetavači i zlikovci. U filmu su uložena velika sredstva, te sadrži masovne scene sa hiljadama statista. Scenario je povući što više paralela između borbe Bura protiv Britanaca, koja je početkom 20. vijeka uživala velike međunarodne simpatije, sa tadašnjim sukobom. U tu je svrhu posebno korišten detalj što je Burski rat, doduše kao novinar, pratio Winston Churchill, koji će u vrijeme snimanja filma voditi Britaniju kao premijer. U filmu je glumac nalik njemu tumači lik komandanta britanskog koncentracionog logora gdje se masakriraju burske žene. Ohm Krüger je u mnogo čemu eskalaciju anti-britanske propagande u nacističkim filmovima, pa su Britanci prikazani kao dvolični "barbari" i uništavači prirode, za razliku od skromnih, radišnih i "arijevskih" Bura.

Ohm Krüger je postigao veliki uspjeh i gledanost u Njemačkoj i osovinskim zemljama, a iste godine je na venecijanskoj Mostri dobio Mussolinijev kup za najbolji strani film. Ministar propagande Josef Goebbels mu je, pak, dao nagradu "Film nacije", a što je počast koju će osvojiti još samo tri filma u Trećem rajhu. U jesen 1944. je ponovno pušten u kino-dvorane, jer se smatralo kako će civile potaknuti da se priključe Volkssturmu, ali je početkom 1945. povučen, jer se zaključilo da prikaz Britanaca kako uništavaju burska naselja i imanja može imati demoralizirajući efekt.

Janningsu je uloga u ovom filmu nakon rata zapečatila karijeru, odnosno donijela stigmu nacista koje se više nije mogao riješiti. Savezničke vlasti su ga zabranile, ali je 1950-ih prikazivan u Grčkoj gdje se nastojalo iskoristiti anglofobno raspoloženje izazvano sporom oko Cipra.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Welch, Propaganda, p. 231.

Literatura[uredi - уреди]

  • Fox, Jo, Film Propaganda in Britain and Nazi Germany
  • Hake, Sabine, German National Cinema
  • Hallstein, C.W., 'Ohm Kruger: The Genesis of a Nazi Propaganda Film', Literature Film Quarterly (2002)
  • Klotz, M, 'Epistemological ambiguity and the fascist text: Jew Süss, Carl Peters, and Ohm Krüger', New German Critique, 74 (1998)
  • Taylor, Richard, Film Propaganda: Soviet Russia and Nazi Germany
  • Vande Winkel, R, 'Ohm Krüger's Travels: a Case Study in the Export of Third-Reich Film Propaganda', Historical Reflections / Réflexions Historiques, 35:2 (2009), pp. 108–124.
  • Welch, David, Propaganda and the German Cinema, 1939-1945

Vanjske veze[uredi - уреди]