Nuklearna elektrana Bohunjice

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Nuklearna elektrana Bohunice
Nuklearna elektrana Bohunice
Nuklearna elektrana Bohunice
Osnovni podaci
Zemlja Slovačka
Operator Slovenské elektrárne a.s.
Početak izgradnje 1. kolovoza 1958.
Prva kritičnost 1972.
Spajanje na mrežu 1978. - 1985.
Početak rada 25. prosinca 1972.
Završetak rada 2008.
Status u normalnom pogonu
Reaktor
Isporučitelj OKB Gidropress
Vrsta reaktora VVER reaktori
Aktivni reaktori 2 x 505 MW
Izgrađeni reaktori 2 x 470 MW, 2 x 440 MW, 1 x 143 MW
Reaktori u izgradnji
Otkazani reaktori 2 x 440 MW, 1 x 143 MW
Planirani reaktori 2 x (600 - 1 600) MW
Snaga
Snaga 1010 MW
Isporučena energija u godini 7 779 GWh
Prosječna isporučena energija (zadnjih 5 godina) 263 471 GWh (ukupno do 2007.)
Dodatni podaci
Slovenské elektrárne
Izvođač Enel
Cijena
Trajanje licence

Nuklearna elektrana Bohunice (slov. Atómové elektrárne Bohunice, ili EBO) je nuklearna elektrana koja se nalazi 2,5 kilometra udaljena od mjesta Jaslovské Bohunice u okrugu Trnava, u zapadnoj Slovačkoj. Nuklearna elektrana Bohunice ima trenutno 2 nuklearna reaktora u pogonu, u dijelu koji se naziva Nuklearna elektrana Bohunice V-2, a sastoji se od 2 VVER reaktora (VVER-440), tlačnih reaktora PWR ruske konstrukcije i snage 2 x 505 MW, koji su priključeni na elektroenergetski sustav između 1978. i 1985. Nuklearna elektrana Bohunice godišnje proizvede oko 12 000 GWh električne struje, ali je dodatno priključena i na kogeneraciju, za grijanje grada Trnava, koji se nalazi u blizini Jaslovské Bohunice. Dio grijanja je pušten u rad 1987., dok je 1997. dodan novi toplovodni sustav prema gradovima Leopoldov i Hlohovec.[1]

Nuklearna elektrana Bohunice V-1[uredi | uredi kod]

Nuklearna elektrana Bohunice V-1 je stavljena van pogona 22. veljače 1977., kada je nuklearni reaktor A-1 (teškovodni reaktor hlađen plinom) doživio nesreću s lokalnim posljedicama (razina 4 prema INES ljestvici). Nakon toga je nastavila s radom, ali je i isključeno je na zahtjev Europske unije iz sigurnosnih razloga, što je bio i uvjet za prijem Slovačke u Europsku Uniju. Prvi nuklearni reaktor je prestao s radom 2006., a dvije godine kasnije i drugi.

Tadašnje slovačke vlasti nisu isključile mogućnost ponovnog aktiviranja reaktora u postrojenju V-1. To se zamalo i dogodilo 2009., kada je Europu zahvatila energetska kriza zbog spora oko plina između Rusije i Ukrajine. Tada su vlasti najavljivale reaktiviranje postrojenja V-1 u nuklearnoj elektrani Bohunice, uslijedile su oštre reakcije Europske unije, a nakon rješenja krize Slovačka je odustala.[2][3]

Nuklearna elektrana Bohunice V-2[uredi | uredi kod]

Nuklearna elektrana Bohunice V-2 je trenutno u normalnom radu. Postrojenje V-2 je od 2005. do 2008. dodatno opremljeno da bi dostiglo proizvodnju od 2 x 505 MW. Pri tom su ugrađeni dodatni sigurnosni sustavi za slučaj potresa, a unaprijeđeni su sustavi za kontrolu i hlađenje reaktora, čime je „životni vijek" elektrane produljen do 2025. Obnova je koštala Slovačku pola milijarde eura.

Nuklearna elektrana Bohunice V-3[uredi | uredi kod]

U svibnju 2009., češki premijer Jan Fischer i slovački premijer Robert Fico su objavili gradnju nove Nuklearne elektrane Bohunice V-3. Vrijednost radova se planira da će vrijediti 3,7 milijarde eura. Još nije odlučena vrsta nuklearnog reakora i snaga (između 600 i 1 600 MW), niti je odlučen proizvodač opreme. Planiranje je povezano s gradnjom 2 nova reaktora u Nuklearnoj elektrani Temelín (Češka).[4][5]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. [1] "Bohunice – Slovačka", www.dw.de, 2011.
  2. [2] "The state stopped nuclear plant re-launch", language=Slovak, 2009.
  3. [3] "Slovačka za pokretanje zatvorene nuklearke", www.dw.de, 2009.
  4. ČEZ[mrtav link] "JAVYS to build new CZK 100bn unit in Jaslovské Bohunice nuke"
  5. [4] "CEZ mulls supertender for Temelin - Bohunice nukes"

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]