Novi komunistički pokret Jugoslavije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Novi komunistički pokret Jugoslavije
NKPJ
Simbol NKPJ
Generalni sekretar Aleksandar Banjanac (1983)
Zastupnik udruženja Marijan Kubik (1984)
Istaknuti osnivači Batrić Mijović (1936) i
Milenko Tončić
(19322017)
Osnivač Branko Kitanović
(19352011)
Koalicija RS—NКPJ—SКOJ
Slogan Proleteri svih zemalja, ujedinite se!
Osnovana 30. 6. 1990; prije 33 god. (1990-06-30)
Sedište Nikole Spasića 4, 11102.
Beograd
Telefon: 063/454-471.
Mejl: int_nkpj@yahoo.com [1]
Država Srbija Republika Srbija
Zvanične novine Novi Komunist
Himna Internacionala na ruskom,
hor i orkestar Sovjetskog radija

Mladi ogranak Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ)
Prvi sekretar:
Miloš Кaravezić
Ideologija pseudokomunizam,[2][3][4][5][6]
marksizam-lenjinizam,
staljinizam,
brežnjevizam,
levičarski nacionalizam,
evroskepticizam,
sovjetofilstvo
Politička pozicija levica
Međunarodno članstvo Internacionalni sastanci komunističkih i radničkih partija [7]
Evropska stranka Inicijativa komunističkih i radničkih partija [8]
Boje Crvena i zlatno žuta
internet stranica
Zastava organizacije

Novi komunistički pokret Jugoslavije (skraćeno "NKPJ") је jugoslovensko[9] pseudokomunističko,[10][11][12][13][14] marksističko-lenjinističko vanparlamentarno udruženje u Republici Srbiji. Njegov osnivač i prvi generalni sekretar bio je Branko Kitanović, pisac i prevodilac. Drugi generalni sekretar udruženja bio je crnogorski i srpski pravnik Batrić Mijović; dok je sadašnji generalni sekretar udruženja turistički radnik, etnolog i antropolog Aleksandar Banjanac. NKPJ sledi ideje Marksa, Engelsa, Lenjina, Staljina i Brežnjeva.

NKPJ smatra Kinu, Vijetnam, Severnu Koreju, Laos i Kubu socijalističkim zemljama. NKPJ se oštro protivi titoizmu, mišljenja je da je lider KPJ/SKJ i doživotni predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito bio "komunistički revizionista", ali je mišljenja da je SFRJ bila socijalistička zemlja do 1990. Cilj NKPJ je ponovno ujedinjenje SFRJ.

Nakon osamostaljenja Crne Gore, ogranak partije u toj državi je uzeo ime Nova komunistička partija Crne Gore.

Novi komunistički pokret Jugoslavije stvoren je na Osnivačkom kongresu 30. juna 1990. godine u Beogradu. Kongres je održan u sali Saveza inženjera i tehničara Srbije, uz učešće 265 delegata iz svih republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. S obzirom na to da se tadašnja aktuelna vlast nije složila da partija nosi ime „Komunistička partija Jugoslavije“, na kongresu je odlučeno da se napravi kompromis i da se prihvati naziv „Novi komunistički pokret Jugoslavije“. Krajem 1990. vlast je dozvolila naziv „Komunistička partija Jugoslavije“, ali je tada iz praktičnih i administrativnih razloga naziv „Novi komunistički pokret Jugoslavije“ ostao do 1995. godine. Najviši organ partije između dva Kongresa je Centralni komitet sa svojim Sekretarijatom. U februaru 1991. osmočlana delegacija NKPJ bila je gost Komunističke partije Sovjetskog Saveza na poziv članova rukovodstva KPSS, koji su bili protivnici linije Gorbačova - Jakovljeva i Ševarnadzea. U januaru 1992. osnovan je Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) kao nastavljač tradicija nekadašnjeg SKOJ-a koji je ukinut 1948. godine. Drugi kongres NKPJ održan je u Beogradu aprila 1991. godine. Na kongresu je došlo do oštrog generalnog sukoba između marksističko-lenjinističke linije većine članova partije i Sekretarijata i socijaldemokratske orijentacije manjine.

Na aprilskom plenumu CK 1992. odlučeno je da NKPJ uspostavi kontakt sa obe komunističke partije koje su formirane u Rusiji posle raspada Sovjetskog Saveza krajem 1991. Posle toga u Moskvu je otputovala delegacija NKPJ, predvođena generalnim sekretarom Brankom Kitanovićem, koja je uspostavila saradnju sa ruskim komunističkim partijama. U februaru 1993. godine, delegacija NKPJ učestvovala je u Pjongjangu (DNR Koreja) na konferenciji komunističkih partija iz celog sveta. Na konferenciji NKPJ je potpisala zajedničku deklaraciju u kojoj su iznete ocene o razbijanju Sovjetskog Saveza i socijalizma u istočnoj Evropi. Krajem februara 1993. godine predstavnici NKPJ su, kao jedini strani delegati, prisustvovali Osnivačkom kongresu Komunističke partije Ruske Federacije u Moskvi.

Na godišnjoj konferenciji 21. decembra 1995. godine usvojeni su novi Statut i Program NKPJ.

Treći kongres održan je 1. aprila 2001. godine u Beogradu. Na kongresu je usvojena Rezolucija u kojoj se konstatuje da je u zemlji posle demonstracija 5. oktobra 2000. izvršena kontrarevolucija, u sprezi imperijalista i domaćih reakcionarnih snaga. Zalagala se za pripajanje Republike Srpske teritoriji Savezne Republike Jugoslavije.[15] Tokom 2008. godine u drugom krugu predsedničkih izbora u Srbiji podržala je predsedničkog kandidata Srpske radikalne stranke Tomislava Nikolića, takođe je u nekoliko navrata učestvovala u protestnim skupovima protiv Haškog tribunala koje je organizovala Srpska radikalna stranka tokom boravka Vojislava Šešelja u njemu.[16] NKPJ i njena omladinska organizacija SKOJ bila je organizator nekoliko antiNATO protesta u Beogradu.[17]

2010. godine Nova komunistička partija Jugoslavije je izbrisana iz registra političkih organizacija u Republici Srbiji, ali je iste godine upisana kao udruženje pod imenom Novi komunistički pokret Jugoslavije.

2011. godine je iseljena iz prostorija u Nemanjinoj 34 u Beogradu, gde joj je ranije bilo sedište, jer po tvrdnjama Republičke direkcije za imovinu, godinama nije plaćala zakup prostorija u vlasništvu Vlade Srbije koje je dobila od režima Slobodana Miloševića. Rukovodstvo NKPJ negira ove tvrdnje.

28. januara 2012. godine NKPJ je održala Konferenciju NKPJ sa snagom Kongresa pod nazivom „Nastavljamo liniju-jačamo partiju“ na kojoj je za generalnog sekretara NKPJ izabran Batrić Mijović, a za izvršnog sekretara NKPJ Aleksandar Banjanac. Izabrani su i ostali organi NKPJ.

28. novembra 2015. godine NKPJ je održala četvrti Kongres u prostorijama udruženja. Izglasan je novi program i statut NKPJ, kao i plan delovanja. Na ovom Kongresu ponovo su izabrani za generalnog sekretara NKPJ Batrić Mijović, a za izvršnog sekretara NKPJ Aleksandar Banjanac. Izabrani su i ostali organi NKPJ. [18]

14. januara 2017. godine NKPJ je održala peti vanredni Kongres u prostorijama udruženja. Izglasane su organizacione promene u NKPJ-u, kao i plan delovanja nove mlađe tzv. "liberalne" generacije rukovodilaca udruženja. Na ovom Kongresu za generalnog sekretara NKPJ-a izabran je Aleksandar Banjanac.

Organizacija prvi put nakon 23 godine učestvuje na parlamentarnim izborima u Srbiji 2023. godine na izbornoj listi Ruska stranka — Slobodan Nikolić sa sedam svojih kandidata kao organizacija jugoslovenske nacionalne manjine u Srbiji.[19][20] Tom prilikom nije osvojila poslaničko mesto u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Generalni sekretari NКPJ (1990. - danas)[uredi | uredi kod]

Generalni sekretar Rođen / umro Početak / kraj funkcije
1. Branko Kitanović 19352011.
19902011.
2. Batrić Mijović 1936
20122017.
3. Aleksandar Banjanac 1983         2017

Rezultati na izborima[uredi | uredi kod]

Parlamentarni izbori u Srbiji[uredi | uredi kod]

Narodna skupština Republike Srbije
Godina Glasovi % od važećih Br. Mandati Promena Кoalicija Status
1990. 4.017 0,08% 29.
0 / 250
0 bez mandata
1997. 16.222 0,41% 11.
0 / 250
0 bez mandata
2023. 11.356 0,3% Decrease 14.
0 / 250
0 NКPJ–RS bez mandata

Savezni izbori[uredi | uredi kod]

Savezna skupština Savezne Republike Jugoslavije
Godina Glasovi iz Srbije % od važećih Mandati Promena Кoalicija Status
1992. 5.678 0,38%
0 / 138
0 bez mandata
1996. 21.602 1,45%
0 / 138
0 bez mandata
2000. 35.742 0,73%
0 / 138
0 bez mandata

Parlamentarni izbori u Crnoj Gori[uredi | uredi kod]

Skupština Crne Gore
Godina Glasovi % od važećih Mandati Promena Кoalicija Status
1992. 1.092 0,37%
0 / 75
0 bez mandata
1996. 5.176 1,72%
0 / 75
0 Кomunisti Crne Gore (sa SКPJSКCGDКP) bez mandata

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]