Novi Kozjak

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Novi Kozjak


Crkva

Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Južno-banatski
Opština Alibunar
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 768
Geografija
Koordinate 45°11′02″N 20°51′32″E / 45.184°N 20.858833°E / 45.184; 20.858833
Novi Kozjak na mapi Srbije
Novi Kozjak
Novi Kozjak
Novi Kozjak (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 26353
Pozivni broj 013
Registarska oznaka PA


Koordinate: 45° 11′ 02" SGŠ, 20° 51′ 32" IGD


Novi Kozjak je selo u opštini Alibunar u južnobanatskom okrugu. Prostire se na severoistočnom delu oboda Deliblatske peščare. Leži na 45°11’ severne geografske širine i na 20°51’ istočne geografske dužine, na nadmorskoj visini od 87-89 metara. Broj stanovnika je 768 (2002.).

Postanak naselja[uredi | uredi kod]

Početkom XIX veka, za vreme vladavine Ferdinanda Velikog, sa desne obale kanala Marije Terezije, postupanje plemića je bilo takvo da je dostiglo vrhunac nezadovoljstva kod naroda. Među iseljenicima se pojavio pokret za iseljavanje u Vojnu granicu gde je vojna služba bila blaža, a kuluka nije bilo.

Najveća grupa ovih nezadovoljnika se nalazila 1815. godine u selu Dolcu u Tamiškoj županiji. Na njihovom čelu se nalazio pop-Vuka Lalić, kojem je u svrhu naseljavanja dodeljen atar današnjeg Novog Kozjaka. Kod Lalića je očuvano predanje da su se oni doselili u Dolac iz Dalmacije. Tada je ceo atar bio pašnjak i nije pripadao ni jednom od susednih sela, jer je kao obodni deo peščare bio neplodan i ni jedno selo ga nije prihvatalo kao svoj. Preko te pustare je vodio put od Ilandže do Crepaje.

Prva i najveća grupa doseljenika se naselila 1. maja 1818. godine iz Dolca pod vođstvom Vuke Lalića. Osnovano je oko 100 kuća u kojima je živelo između 600 i 700 stanovnika.

Porodice koje potiču iz Dolca su: Lalić, Kovačev, Pisarov, Dragoj, Dumitrov, Vojnov, Žarkov, Prvački, Glavaš, Nedeljkov, Pandurov. Iste godine su u selo došle i porodice Nikolić (iz Čoke), Raškov (iz Runde), Perinci i Miletini (iz Ivande), Davidov (iz Šenđurđa), Todorovi (iz Dente), Bokašnov (iz Bokše), Grozdanić, Diklić, Milutinov i LJubotinov (iz sela Glavač u Lici), Idvorski (iz Idvora), Stankov (iz Bačke), Kosanić (iz Čanada). Posle 4-5 godina doselile su se još i porodice Toma (iz Kaloče) i Aleksić (iz Modoša, danas Jaša Tomić).Moraju se pomenuti još i Novakovi,jedna od porodica osnivača sela.Poreklom iz Bosne,odakle je Novak (po kome je porodica i dobila ime Novakov)došao u Kozjak nakon obracuna s Turcima. Ove porodice i dalje čine oko tri četvrtine stanovnika sela, od kojih je i dalje najbrojnija Lalić (oko polovine stanovnika).

Danas, većina stanovnika sela su Srbi pravoslavci, a pored njih žive i Mađari, Slovaci, Rumuni i Romi.

Prva crkva je izgrađena odmah po osnivanju naselja. Izgrađena je od pleatara na mestu oko 10 metara severno od današnje koja je izgrađena 1852. godine. Mesto njenog oltara je danas označeno krstom u porti crkve. U vreme gradnje nove crkve, sveštenik je bio Dimitrije Petrović. Pri gradnji crkve je selo oskudevalo u sredstvima, pa je izgrađena bez oltara, koji je dograđen tek 1878. NJega je radio LJubomir Aleksandrović.

Naziv sela[uredi | uredi kod]

Prvo ime sela je bilo Ferdinandsdorf (Ferdinandsdorf - Ferdinandovo selo), u čast tadašnjeg cara Ferdinanda. Kasnije, posle revolucije iz 1848., naziv biva mađarizovan u Ferdinandfálva. Ovo se ime održalo sve do 1918., kada dobija naziv Ferdin. Ovaj naziv je selo nosilo do 1947. (mada ga stanovnici i danas često koriste), kada je, na predlog Narodnog odbora, u znak sećanja na revolucionarne događaje na planini Kozjak u Makedoniji i na istoimeno spaljeno selo u podnožju planine, promenjeno u Kozjak, a 1951. u današnji oblik Novi Kozjak.

Novi Kozjak danas[uredi | uredi kod]

Novi Kozjak je danas mesna zajednica u okviru opštine Alibunar. U mestu postoji osnovna škola „Lidija Aldan“ u koju idu učenici od prvog do četvrtog razreda, dok od petog razreda osnovnu školu pohađaju u susednom selu Ilandža.

Demografija[uredi | uredi kod]

Prema popisu iz 2002. bilo je 768 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 997 stanovnika).

U naselju Novi Kozjak živi 643 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,5 godina (43,1 kod muškaraca i 45,8 kod žena). U naselju ima 268 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,87.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1441 [1]
1953. 1415
1961. 1428
1971. 1281
1981. 1170
1991. 997 990
2002. 795 768
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
695 90.49%
Rumuni
  
29 3.77%
Jugosloveni
  
10 1.30%
Slovaci
  
8 1.04%
Mađari
  
8 1.04%
Romi
  
7 0.91%
Hrvati
  
1 0.13%
Bošnjaci
  
1 0.13%
nepoznato
  
0 0.0%

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

http://www.novikozjak.com/index.html[mrtav link]

<!-
Koordinate: 45° 11' 04" SG Š, 20° 51' 53" IGD
->