Nizozemski Antili

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Nizozemski Antili
Nederlandse Antillen
Antia Hulandes
Zastava Grb
Geslolatinski: Libertate unanimus
("Ujedinjenim slobodom")
Državna himna: "Anthem without a title"
Položaj Nizozemskih Antila
Glavni grad
i najveći grad
Willemstad
12°7′0″N68°56′0″W
Službeni jezici Nizozemski, Engleski jezik, Papiamentu[1]
Vlada
 -  Monarh Nj.V. kraljica Beatrix
 -  Guverner Frits Goedgedrag
 -  Premijer Emily de Jongh-Elhage
ustavna monarhija
Površina
 -  Ukupno 800 km2 (184..)
Stanovništvo
 -  Popis iz 2001  175.653
 -  Gustoća 246/km2 (51..)
BDP (PPP) procjena za 2003
 -  Ukupno 2,45 mrld. $ (180..)
 -  Per capita 11.400 $ (proc. 2003.) (79..)
Valuta Gilder Nizozemskih Antila (ANG)
Vremenska zona (UTC-4)
Pozivni broj +599
Web domena .an

Nizozemski ili Holandski Antili (nizozemski Nederlandse Antillen), ranije poznati kao Nizozemska Zapadna Indija, bili su država Malih Antila i sastojali su se od dvije grupe otoka u Karipskom moru koje su tvorile autonomni dio Kraljevine Nizozemske (nijedan drugi dio Antila nije koristio to ime za sebe). Privreda otoka se bazirala uglavnom na turizmu i nafti, kao i na ilegalnoj trgovini narkoticima.

Nizozemskim Antilima pripadaju sljedeći otoci:

Nizozemski Antili su 1954. dobili punu samostalnost u unutarnjim pitanja. Za pitanja vanjske politike kao i za obranu i dalje je nadležna Nizozemska. Do 1986. je i otok Aruba bio dio područja Nizozemskih Antila, kada je postao treći ravnopravno sastavni dio Nizozemske uz Nizozemsku i Nizozemske Antile. Zbog toga se još i danas ponekad koristi pojam ABC-otoci. Nakon niza referenduma održanih između 2000. i 2009. na svim otocima, odlučeno je da se Nizozemski Antili podijele, odnosno prestanu postojati kao administrativna cjelina na dan 10.10. 2010. Nakon toga će Curaçao i Sveti Martin dobiti status konstitutivne zemlje u Kraljevini Nizozemskoj nalik na Arubu, dok će preostali otoci postati posebne općine pod neposrednom nizozemskom upravom.

Osobito je vrijedna spomena međunarodna zračna luka princeze Julijane na Svetom Martinu. Njen neobičan položaj privlači i oduševljava niz gledatelja; prilaz zrakoplova, do pred samo slijetanje, odvija se iznad vode. Neposredno prije same sletne staze nalazi se plaža na koju rado dolaze znatiželjnici i promatraju slijetanje usprkos strašnoj buci i jakim zračnim strujanjima koje uzrokuju avioni.

Geografija[uredi | uredi kod]

Površina teritorije je 800 km², gde živi oko 183.000 stanovnika. Glavni grad je Vilemstad. Najviša tačka teritorije na 862 metra na ostrvu Saba, što je najviša tačka Kraljevine Holandije.

Jezici koje koristi stanovništvo su papjamento, engleski i holandski. Većina stanovništva je afričkog porekla.

Glavne privredne aktivnosti su transport i rafinisanje nafte, turizam i finansijske usluge. Zvanična valuta teritorije je antilski gulden, iako je i američki dolar u širokoj upotrebi.

Postoje planovi da se teritorija rasformira u skladu sa rezultatima referenduma iz 2005. Kurasao i Sveti Martin bi postali novi autonomni delovi Kraljevine, dok bi preostala 3 ostrva postali „Kraljevski posedi“. Ovaj proces je danas u zakonskoj proceduri.

Jezici[uredi | uredi kod]

Nizozemski Antili za službeni jezik imaju nizozemski. Broj jezika koji se govore na otocima je 4. ostala tri su papiamentu, engleski i nizozemskoantilski kreolski engleski (ili djevičansko-otočni kreolski engleski)[2]

Povezano[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. "Antilles allow Papiamentu as official language", The Times Hague/Amsterdam/Rotterdam, 9 March 2007, page 2.
  2. Languages of Netherlands Antilles (16th)