Nürnberg

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Nirenberg)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Nirnberg
Nürnberg


Staro gradsko jezgro grada Nirnberga sa crkvom Lorenckirhe i starom zgradom skupštine

Zastava
Zastava

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Njemačka
Gradonačelnik Marcus König (CSU)
Savezna država Bavarska
Stanovništvo
Stanovništvo (31. 12. 2007) 503.110
Gustina stanovništva 2699 st./km²
Geografija
Koordinate 49°27′00″N 11°05′00″E / 49.45°N 11.0833333333°E / 49.45; 11.0833333333
Vremenska zona UTC+1, leti UTC+2
Nadmorska visina 309 m
Površina 186,38 km²
Nirnberg na mapi Njemačke
Nirnberg
Nirnberg
Nirnberg (Njemačke)
Ostali podaci
Pozivni broj 0911, 09122, 09129
Registarska oznaka N
Web-stranica www.nuernberg.de

Nürnberg (fonol: Nirnberg) je grad u njemačkoj pokrajini Bavarskoj u regionu Mittelfranken. Poslije Münchena je drugi po broju stanovnika u Bavarskoj sa 503.088 stanovnika (procjena: 31. oktobar 2007). Zajedno s okolnim gradovima Fürth, Erlangen i Schwabach predstavlja ekonomsko i kulturno središte sjeverne Bavarske.[1]

Geografija[uredi | uredi kod]

Pogled na Nürnberg sa Alten Veste Zirndorf

Grad leži na obje obale rijeke Pegnitz koja izvire oko 80 km sjeveroistočno od grada i protjeće kroz gradsko područje u smjeru istok - zapad u dužini od oko 14 km. U području starog grada ova rječica je uglavnom kanalizirana. U susjednom Fürthu Pegnitz i rječica Rednitz se spajaju i formiraju rijeku Regnitz. Naročito na sjeveru i sjeverozapadu grada zemljište je često plavljeno zbog ove rijeke. Zemljište na kojem se Nürnberg nalazi je uglavnom pjeskovito-stjenovitog karaktera nastalo u starijem trijasu. Sjeverno od grada je relativno brdovito područje, poznato kao Fränkische Schweiz sa vrhovima od oko 600 m nadmorske visine.

Grad se uglavnom širi ka zapadu i jugozapadu te se gotovo spojio s Fürthom. Sjeverni dio Nürnberga čini relativno plodna ravnica poznata po uzgoju bijelog luka (Knoblauchland)

Dana 18. oktobra 1995. izvršena je nova podjela gradskih zona. Od ranijih 85 okruga načinjeno je 7 novih gradskih okruga. Međutim, ova podjela grada ne utiče na svakodnevni život građana, pošto su se zadržali tradicionalni nazivi dijelova grada, koji su nekad bila posebna naselja, na primjer Erlenstegen, Gostenhof ili St. Johannis.

Klima[uredi | uredi kod]

Okolina Nürnberga ima tipičnu južnonjemačku umjereno hladnu, prelaznu klimu, koja nije niti kontinentalna niti ima dovoljno uticaja mora. Vlada pojačana vlažnost zraka tokom cijele godine, mada ima u prosjeku manje padavina od prosjeka Njemačke. Prosječne januarske temperature iznose oko -1,4 °C, dok je prosjek u augustu oko 18 °C, mada se ljeti temperatura ponekad popne i do 35 °C. Često se javljaju i snažni vjetrovi i oluje, tako da je nedavno, 28. augusta 2006. tokom oluje u nekim dijelovima grada teško oštećene mnoge kuće.

Historija[uredi | uredi kod]

Počeci grada sežu u 11. vijek, između 1000 i 1040. gdje su se ukrštali mnogi putevi na granicama između Saksonije, Bavarske, Bohemije i istočne Franačke. Grad je zasigurno utemeljen na mjestu gdje su se tradicionalno okupljale trgovinske karavane. Godine 1050 spominje se Povelji cara Heinricha III pod nazivom nourenberc (stjenovito brdo) od čega i potjeće današnje ime.[2] Svojim Velikim pismom slobode car Friedrich II je 1219. proglasio grad slobodnim gradom. Mnogi vladari su birali Nürnberg za svoj kraljevski grad, između ostalih Karlo IV koji je u Nürnbergu 1356 izdao Zlatnu bulu. Tokom 15. i 16. vijeka grad se naglo razvija zbog svog specifičnog geografskog položaja i velikog razvitka trgovine. U to vijeme Nürnberg se mogao porediti s Pragom i Kölnom, kao jedan od većih gradova Svetog Rimskog Carstva.

Kongresna hala

Tokom Drugog svjetskog rata grad je teško bombardiran od strane Saveznika, tokom 1945., kada mu je gotovo uništeno staro gradsko jezgro. Nakon rata u njemu se održao poznati Nürnberški proces gdje je suđeno glavnim nacističkim ratnim vođama.

Politika[uredi | uredi kod]

Gradsko vijeće broji 70 članova. Posljednji izbori su se održali 2002. godine, na kojima su izabrani vijećnici i to:

Trenutni gradonačelnik grada je Ulrich Maly iz SPD-a, izabran 2002. godine.

Gradovi partneri[uredi | uredi kod]

Sport[uredi | uredi kod]

Najpoznatiji sportski klub u Nürnbergu je svakako nogometni klub 1. FC Nürnberg, kao jedan od najstarijih i najtrofejnijih njemačkih klubova uopće. Desetorostruki su prvaci Njemačke (posljednji su put slavili 1968. godine), a trenutno se natječu u 2. Bundesligi.

Poznate osobe[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. "Key Data for Investors – City of Nuremberg", Nuernberg.de, 2011, Nde-keydata Arhivirano 2021-01-20 na Wayback Machine-u.
  2. (de) Nürnberg, Reichsstadt: Politische und soziale Entwicklung (Political and Social Development of the Imperial City of Nuremberg), Historisches Lexikon Bayerns|Historisches Lexikon Bayerns

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
  • Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]