Niklaus Wirth

Izvor: Wikipedia
Niklaus E. Wirth
Niklaus Wirth, UrGU.jpg
Rođenje 15. februar 1934. (1934-02-15) (dob: 80)
Winterthur, Švicarska
Polje Računarstvo
Institucija Stanford sveučilište
Sveučilište u Zurichu
Xerox PARC
Poznat po Euler
Algol W
Pascal
Modula
Modula-2
Oberon
Istaknute nagrade Turingova nagrada

Niklaus E. Wirth (rođen 15. veljače, 1934.) je švicarski računalni znanstvenik, poznat po dizajniranju nekolicine programskih jezika, uključujući Pascal, te po pionirskom radu u nekoliko klasičnih tema programskog inženjerstva. 1994. je dobio Turingovu nagradu za razvijanje niza inovativnih računalnih jezika.

Životopis[uredi - уреди]

Rođen je u Winterthuru, Švicarska, 1934. 1959. diplomira elektroničko inženjerstvo na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju (ETH) u Zurichu. 1960. je stekao magisterij na Université Laval u Kanadi. 1963. doktorira na električnom inženjerstvu i računarstvu na Sveučilištu Kalifornije u Berkeleyu, pod mentorstvom pionira dizajna računala Harryja Huskeyja.

Od 1963. do 1967. je obnašao dužnost pomoćnog profesora računarstva na Sveučilištu Stanford, te potom opet na Sveučilištu u Zurichu. 1968. postaje profesor informatike na ETH u Zurichu, uz dvogodišnji sabatski dopust u Xerox PARC-u u Kaliforniji.

Umirovljen je 1999.

Radovi[uredi - уреди]

Wirth je bio glavni dizjner programskih jezika Euler, Algol W, Pascal, Modula, Modula-2 te Oberon. Bio je jedan od glavnih kotača u timu koji je dizajnirao i implementirao operacijske sustave Lilith i Oberon, te Lola sustav za dizajn i simulaciju digitalnog sklopovlja. Dobio je ACM Turingovu nagradu za razvoj tih jezika.

Njegov se članak Program Development by Stepwise Refinement o učenju programiranja smatra klasičnim tekstom programskog inženjerstva. 1975. je piše knjigu Algorithms + Data Structures = Programs koja je steće široko priznanje a korisna je i dan danas.

Dizajnirao je jednostavni programski jezik PL/0 kako bi ilustrirao dizajn jezičnog procesora, i na kojem su zasnovani mnogi sveučilišni kolegiji o dizajniranju jezičnih procesora.

1955. je popularizirao izreku danas poznatu kao Wirthov zakon: Programska podrška se usporava brže nego što sklopovska podrška ubrzava", iako je u svojem papiru iz 1995. A Plea for Lean Software pripisuje Martinu Reiseru.[1]

Citati[uredi - уреди]

Wikicitati „"Dok europljani uglavnom izgovaraju moje ime na pravi način ('Ni-klows Wirt'), amerikanci ga uvijek smuljaju u 'Nick-les Worth' Ovo je kao da se kaže da me Europljani zovu po imenu (call by name), a Amerikanci po vrijednosti (call by value)."“
()
Wikicitati „"C++ je uvreda za ljudski mozak."“
()
Wikicitati „"Pouzdani i transparentni programi obično nisu u žiži zanimanja dizajnera."“
()
Wikicitati „"U našoj profesiji, preciznost i savršenstvo nisu nepotrebni luksuz, već nužna potrebitost."“
()

Trivia[uredi - уреди]

Philippe Kahn, istaknuti bežični i programski tehnologist i osnivač Borlanda, je studirao pod Wirthom pri ETH Zürich.

Vidi još[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

  1. Niklaus Wirth (February 1995). "A Plea for Lean Software". Computer 28 (2): pp. 64–68. Retrieved 2007-01-13. 

Vanjske poveznice[uredi - уреди]

[[en:Niklaus Wirth][]