Niña
„Ninja” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Ninja (razvrstavanje). Prikaz Niñe (lijevo) | |
| Karijera (Španija) |  |
|---|---|
| Ime: | Santa Clara |
| Imenjak: | Samostan Santa Clara |
| Vlasnik: | Juan Niño |
| Porinut: | prije 1492 |
| Nadimak: | Niña |
| Sudbina: | posljednji zapis 1501. |
| Napomene: | španska riječ za "djevojčicu" – kapetan Balboa |
| Karakteristike | |
| Klasa i tip: | karavela |
| Tonaža: | 50–60 t |
| Dužina: | 15,24 m na palubi |
| Širina: | 4,85 m |
| Gaz: | 2,07 m |
| Redovna posada: | 24 |
Niña, što na španskom znači "djevojčica", je jedan od tri broda koje je koristio Kristofor Kolumbo na svom prvom putovanju preko Atlantskog oceana godine 1492.
Pravo ime Niñe bilo je Santa Clara. No poznatija je po nadimku Niña , koje je stekla kao pošalicu na njenog vlasnika Juana Niña.
Po svom tipu je bila karavela.
Ostali brodovi u Kolumbovoj ekspediciji su bili karavela Pinta i karaka Santa María. Niña je, prema svjedočanstvima, bila najomiljeniji Kolumbov brod.
Na Kolumbovoj prvoj ekspediciji Niña je imala 18 članova posade, kojima je zapovijedao Vicente Yáñez Pinzón. Napustila je Palos de la Frontera 3. 8. 1492, te je pristala na Kanarima 6. 9. 1492 i nastavila prema zapadu. Na kopno Bahama je pristala u zoru 12. 10. 1492. Nakon što se Santa Maria nasukala, Kolumbo se prekrcao na Niñu i s njom stigao u Palos de la Frontera on 15. 3. 1493.
Niña se priključila velikoj floti koja je prevozila ekspediciju na Hispaniolu, postavši zapovjednim brodom za vrijeme ekspedicije na Kubu. Bila je jedini brod koji je preživio uragan 1495. godine, a godnu dana kasnije se vratila u Španiju.
Niña je kasnije unajmljena za putovanje u Rim. Prilikom isplovljavanja iz luke Cagliari na Sardiniji su je zarobili gusari i odveli na Rt Pula. Alonso Medel, kapetan broda, zajedno s nekoliko članova posade, uspio je pobjeći gusarima, ukrasti čamac, odveslati do broda i odjedriti natrag u Cadiz.
Godine 1498. se vratila na Hispaniolu kao prethodnica Kolumbove treće ekspedicije. Godine 1500. bila je usidrena u Santo Domingu in 1500. Godine 1501. je obavila trgovačko putovanje na Bisernu obalu, a nakon toga o njoj nema historijskog spomena.
Niña je pod Kolumbovim zapovjedništvom otplovila 25.000 milja.
Zahvaljujući istraživanjima američkog povjesničara E. Lyona koji je 1979. godine u seviljskoj pismohrani pronašao 400 listova tzv. Libro de Armadas, danas se s približnom točnošću može govoriti o dimenzijama i nosivosti Kolumbova omiljenog broda koji ga je doveo s prvog putovanja i koji je plovio i u ostalim njegovim putovanjima. Kao što je rekao S.E. Morison, "sve naše predodžbe o veličini i izgledu Kolumbovih karavela su više od 50% plod mašte". Eugene Lyon je pronašao vjerodostojne zapisnike iz kojih se mnogo toga doznalo što je dosada bilo nepoznato. Sad znamo da je Niña imala prikosnik i dva buma, jedan na provi, a drugi na krmi; da su joj jedra na sva četiri jarbola pred polazak bila stara i dotrajala; da je nosila pričuvna nova jedra za dva jarbola; da su joj postavili nove pripone (sartije) po 4 sa svake strane za glavni jarbol, a po tri za krmeni. U svemu je nosila 2517 libara konopa za sve potrebe. Na brodu su bile pletene ljestve i 68 koloturnika i žabica različitih veličina. Na palubi je nosila pomoćnu brodicu za 6 vesala, a imala je novo sidro teško 200 funti kao i dva manja sidra. Bila je naoružana sa 10 bombardi i nosila je 80 zrna za topove. Procjena o nosivosti Niñe izvodi se iz računanja o broju barela koliko je mogao težiti popisani teret, a to bi prema profesoru Lyonu moglo biti oko 52 tone, dok se ukupna nosivost kretala oko 60 tona. Prema mjerama onog doba dva su barela iznosila jednu španjolsku tonu (tonelada). O vanjskom izgledu i profilu Niñe zna se veoma malo, jer ne postoje nacrti ni konstrukcijske skice, a suvremeni su crteži više plod mašte nego točnog zapažanja.
Replike Niñe danas plove svjetskim morima.
