Naziriti

Izvor: Wikipedia

Nazirit ili nazarit, (na hebrejskom: נזיר, nazir), je izraz koji se koristi za Židova koji je dao asketski zavjet opisan u Brojevima 6:1-21. Izraz "nazirit" dolazi od hebrejske riječi nazir što znači "posvećen" ili "odvojkeni".[1] Ovaj zavjet zahtijeva od muškarca i žene da:

  • asptinira od vina, vinskog octa, grožda, grožđica, a prema nekima i od - alkohola i alkoholnog octa
  • ne reže dlake (kosu, brkove, bradu) na glavi
  • izbjegava trupla i grobove, čak i kada su u pitanju članovi porodice, te bilo kakvu građevinu koja ih sadrži

Nakon što se svega gore navedenog držao u određenom periodu (specificiranom u pojedinačnom zavjetu, i nikad kraćem od 30 dana), osoba bi se posvetila Mikvahu i napravila tri žrtve - janje kao žrtvu paljenicu(olah), kozu kao žrtvu okajnica (hatat), i ovna kao zaklanu žrtvu (shelamim), a uz to i košaru kruha bez kvasca, žito i piće, koja idu uz zaklanu žrtvu.

Nazirit se opisuje kao "svet u Gospodu" (Brojevi 6:8), ali u isto vrijeme mora prinijeti žrtvu okajnicu. Ova kontradikcija je dovela da se naziriti drukčije tretiraju u Talmudu i kasnijim spisima.

Vanjske veze[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. Alternativni prijevod je "okrunjen", v. biblijski komentar Abrahama ibn Ezre