Bjelouška
| Bjelouška | |
|---|---|
| |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Reptilia |
| Red: | Squamata |
| Podred: | Serpentes |
| Porodica: | Colubridae |
| Rod: | Natrix |
Bjelouška (ijek.) ili belouška (ek.), odn. barska zmija (lat. Natrix natrix) je vrsta zmije koja pripada familiji Colubridae i potfamiliji Aglypha.
Opis životinje[uredi | uredi kod]
Iza glave, sa svake strane ima po jednu svetlu mrlju, polumesečastog oblika. Glava je inače trouglasta sa zaobljenom njuškom. Boja tela jako varira, uglavnom je gornja strana siva sa manjim crnim mrljama, dok je donja bela, takođe sa crnim mrljama. Postoji i potpuno crni varijetet. Najveća maksimalna dužina iznosi od 2 do 3 metra, ali je najčešće duga 1-1,5 m.[1]
Ishrana[uredi | uredi kod]
Hrani se žabama i sitnim ribama koje guta žive, dok miševe i manje ptice najpre zadavi.[2] Hrani se i daždevnjacima i punoglavcima koje lovi u potoku.[3] Lovi tako što se prikrada ili juri svoj plen.[2]
Razmnožavanje[uredi | uredi kod]
Ženka u leto snese jaja na nekom toplom i vlažnom mestu. U tu svrhu može poslužiti đubrište i biljna trulež, jer truljenje oslobađa toplotu potrebnu za razvoj mladunaca.[3] Jaja su obmotana mekanom opnom i često međusobno slepljena. Postoji verovanje da ova jaja imaju čudotvorne osobine, a nazivaju se „petlova jaja“.[2]
Stanište[uredi | uredi kod]
Živi u mirnim, sporotekućim vodama. Može se naći i po ljudskim naseljima, naročito oko staja. Od čoveka se brani siktanjem i ujedanjem ili izmetom, poput blavora.[2]
Areal[uredi | uredi kod]
Jedna je od najčešćih neotrovnih zmija u Evropi. Ima je i u zapadnoj Aziji i severnoj Africi.[2]
Izvori[uredi | uredi kod]
