Naftna industrija Srbije
| Naftna industrija Srbije | |
| Logo kompanije | |
| Vrsta kompanije: | akcionarsko društvo |
| Osnovana: | 10. februar 1949 |
| Sedište: | Novi Sad, |
| Industrija: | Naftna |
| Proizvodi: | nafta, gas, petrohemija |
| Zarada: | |
| Br. zaposlenih: | 11 000 |
| Slogan: | |
| [1] | |
Naftna industrija Srbije ili skraćeno NIS najveća srpska naftna kompanija.
Osnovna delatnost ove kompanije je eksploatacija gasa i nafte u Srbiji (pretežno u Vojvodini). Sedište je u Novom Sadu.
Sadržaj/Садржај |
Istorijat [uredi - уреди]
Odlukom vlade FNRJ, 10. 02. 1949. osnovan je Naftagas kao preduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa.
Javno preduzeće Naftne industrije Srbije (JP NIS) se osniva 31.12.1991. U okviru JP NIS posluju:
- NIS-Naftagas
- NIS-Energogas
- NIS-Rafinerija nafte Pančcevo (RNP)
- NIS-Rafinerija nafte Novi Sad (RNS)
- NIS-Rafinerija nafte Beograd (RNB)
- NIS-Fabrika maziva Kruševac (FAM)
- NIS-Jugopetrol
- NIS-Naftagas promet
- NIS-Inženjering
Odlukom Vlade Republike Srbije, 01.10.2005. JP NIS se transformiše u Akcionarsko društvo za istraživanje, proizvodnju, preradu, distribuciju i promet nafte i naftnih derivata i istraživanje i proizvodnju prirodnog gasa NIS a.d. Novi Sad. Ovom odlukom NIS a.d. je sastavljen od četiri ogranka.
Struktura [uredi - уреди]
- NIS-Naftagas
- NIS-Petrol, koji objedinjuje delove: NIS-Rafinerija nafte Pančevo, NIS-Rafinerija nafte Novi Sad, NIS-Jugopetrol i NIS-Naftagas promet;
- NIS-TNG, u čijem sastavu su organizacioni delovi NIS-Gasa, NIS-Energogasa i NIS-Jugopetrola koji su se bavili prometom tečnog naftnog gasa u bocama i prometom autogasa;
- NIS-Ugostiteljstvo i turizam, učiji sastav ulaze ugostiteljski objekti, restorani i hoteli iz svih dosadašnjih delova Kompanije.
Privatizacija [uredi - уреди]
Prvi korak u restruktuiranju i pripremi za privatizaciju naftne industrije u Republici Srbiji bilo je osnivanje JP NIS, kao i transformacija u akcionarsko društvo. NIS je trenutno transformisan u akcionarsko društvo sa 51% akcija u vlasništvu Gasproma, 30% u vlasništvu države i 19% u vlasništvu građana.